Collesov prijelom radijusa

Collesov prijelom je specifična vrsta prijeloma koji se dešava u distalnom (krajnjem) dijelu radijusa. Radijus ili palčana kost je jedne od dvije cjevaste kosti podlaktice koja u distalnom dijelu čini zglob sa karpalnim kostima. Collesov prijelom je tipičan za situacije kada osoba padne na ispruženu ruku, pokušavajući amortizirati pad. Snaga udarca prenosi se na radijus, uzrokujući njegov prijelom blizu zapešća.

Collesov prijelom prvi puta je opisan 1814. godine i dobio je naziv po Irskom kirurgu Abrahamu Collesu. Predstavlja najčešći prijelom distalnog dijela radiusa (90%) odmah ispred Smithovog prijeloma koji se javlja u otprilike 5% slučajeva.

ZNAČAJKE COLLESOVOG PRIJELOMA

• Deformacija: Collesov prijelom često rezultira karakterističnom deformacijom dorsalnog otoka”, gdje je distalni dio radijusa pomaknut prema gore i nazad.
• Učestalost: Ovo je jedan od najčešćih tipova prijeloma, posebno kod starijih osoba. Javlja se zbog smanjene gustoće kostiju i veće sklonosti padovima. Također, studije pokazuju da se Collesov prijelom najčešće dešava u dobnoj skupini od 6.-10. godine kao i od 60-70 godine. U starijoj populaciji prijelom je češći kod žena, dok se kod djece češće javlja kod muškaraca.
• Simptomi: Pacijenti se žale na jaku bol koja se pojačava prilikom pokreta pronacije i supinacije.  Javlja se lokalni otok u području zgloba i ograničen je opseg pokreta. Spomenuli smo već deformaciju koja je karakteristična u području zglobnog dijela. Pacijenti zbog svih simptoma često drugom rukom pridržavaju podlakticu jer je svaki pokret bolan.

DIJAGNOSTIKA COLLESOVOG PRIJELOMA

Kod sumnje na prijelom distalnog dijela radijusa potrebno je napraviti RTG snimku ručnog zgloba u dvije projekcije. Dijagnoza se postavlja se na temelju kliničkog pregleda, a potvrđuje rendgenskim snimkama koje pokazuju točnu lokaciju, oblik i opsežnost prijeloma. Ponekad je uz RTG snimanje potrebno napraviti i CT ili MR (kod sumnje na ozljedu mekih struktura)

LIJEČENJE COLLESOVOG PRIJELOMA:

Liječenje Collesovog prijeloma ovisi o težini, opsežnosti i točnom položaju prijeloma, a obično uključuje:

• Imobilizacija: Zapešće se stabilizira gipsom ili drugom vrstom ortoze kako bi se osiguralo cijeljenje kosti. Trajanje imobilizacije može varirati, ali često traje od 4 do 8 tjedana.
• Repozicija: Ako je prijelom izraženo pomaknut potrebno je napraviti repoziciju. Ovaj postupak uključuje prilagodbu dijelova kosti pod blagom sedacijom ili lokalnom anestezijom kako bi se osigurao pravilan položaj koštanih ulomaka.
• Operacija: U težim slučajevima, posebno kada postoji značajan pomak ili višestruki fragmenti, može biti potrebna kirurška intervencija. Stabilizacija kosti postiže se ugradnjom osteosintetskog materijala kao što šipke, vijci i pločice.
• Rehabilitacija: Nakon početnog razdoblja imobilizacije, fizikalna terapija je ključna za vraćanje snage, fleksibilnosti i funkcionalnosti zapešća.

KONZERVATIVNO LIJEČENJE KOD COLLESOVOG PRIJELOMA

Nakon kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade, odlučiti će se koji pristup liječenja je najprikladniji. Kod jednostavnijih prijeloma bez pomaka ili onih sa pomakom za koje se procijeni da se može izvršiti repozicija, pristupa se konzervativnom načinu liječenja. Repozicija pomaknutih ulomaka je zahvat koji se provodi u svrhu vračanja koštanih ulomaka u funkcionalan položaj. Provodi se u lokalnoj ili općoj anesteziji.

Nakon repozicije napravi se kontrolno RTG snimanje kojim se potvrđuje uspješnost zahvata. Po zahvatu pristupi se imobilizaciji. Najčešće se u prva 2 tjedna imobilizacija vrši podlaktičnom longetom kako bi edem imao dovoljno prostora za širenje. Nakon 2 tjedna se stavlja cirkularni sadreni zavoj (gips). Imobilizacija se zadržava ukupno 4-7 tjedana, ovisno o procjeni liječnika.

Već za vrijeme nošenja sadrenog zavoja može se primijeniti magnetoterapija kako bi potaknuli cijeljenje prijeloma. Nakon skidanja imobilizacije bitno je provesti fizikalnu terapiju do povratka punog opsega pokreta.

OPERATIVNO LIJEĆENJE COLLESOVOG PRIJELOMA

Kod posebno složenih prijeloma kod kojih se repozicijom ne može ostvariti zadovoljavajući položaj ulomaka ili postoje druge okolnosti, indicirano je kirurško liječenje.

INDIKACIJE ZA KIRURŠKO LIJEČENJE:

• Značajan pomak kosti koji se ne može održati konzervativnim metodama.
• Otvoreni prijelom s vidljivom ranom i probijanjem kositi kroz kožu.
• Prijelomi s više fragmenata koji zahtijevaju precizno ponovno postavljanje i stabilizaciju.
• Prijelomi koji uključuju zglobnu površinu i mogu uzrokovati dugoročne probleme s pokretljivošću i funkcijom zapešća ako se ne liječe pravilno.
• Ozljede radioulnarne sindesmoze

KIRURŠKE METODE LIJEČENJA

• Minimalno invazivna otvorena repozicija ulomaka
• Zatvorena repozicija i perkutana fiksacija ulomaka
• Fiksacija vanjskim fiksatorom
• Otvorena repozicija i unutarnja fiksacija

Ovisno o stanju pacijenta i težini prijeloma operater će odlučiti koju metodu kirurškog liječenja primijeniti kako bi se postigao najbolji učinak.

KOMPLIKACIJE NAKON COLLESOVOG PRIJELOMA

• Infekcija na mjestu fiksacije Kirschnerovom žicom i vijcima
• Kompresija n. medianusa
• Krivo zarastanje prijeloma u deformiranom položaju
• Peuudoartroza
• Sudeckov sindrom
• Posttraumatski artritis
• Ozljede tetiva (uslijed fragmenata ili prilikom operativnog zahvata), najčešće tetiva dugog ekstenzora palca (EPL)

FIZIOTERAPIJA NAKON COLLESOVOG PRIJELOMA

Nakon uklanjanja imobilizacije, fizikalna terapija je ključna za povratak snage, fleksibilnosti i opsega pokreta zapešća. Individualan program rehabilitacije odrediti će fizioterapeut nakon funkcionalnog pregleda, a najčešće uključuje:

• Vježbe za povećanje opsega pokreta:  Vježbe se fokusiraju na postupno povećanje pokretljivosti zapešća i prstiju.
• Vježbe snaženja mišića: Kako bi povratili snagu, a samim time i stabilnost zglobnog područja, provode se vježbe snaženja mišića podlaktice i ruke
• Aktivnosti za poboljšanje fine motorike: Vježbe koje uključuju precizne pokrete prstiju i ruke pomažu u vraćanju fine motorike i koordinacije.
• Elektroterapija
• Magnetoterapija
• TECAR

Pogledajte vježbe za šaku koje možete samostalno raditi… VJEŽBE ZA ŠAKU. Prije početka vježbanja posavjetujte se sa fizioterapeutom.

ZAKLJUČAK

Oporavak od Collesovog prijeloma može potrajati nekoliko mjeseci, a potpuna funkcionalnost zapešća se postupno vraća kroz ciljane vježbe i fizioterapiju. Dosljedno sudjelovanje u programu fizioterapije i pridržavanje uputa fizioterapeuta ključni su za uspješan oporavak nakon Collesovog prijeloma.