Što je zapravo neuro-lingvističko programiranje – NLP?
Vrlo učinkovita kombinacija psiholoških i komunikoloških tehnika. Bavi se pojedincima i obiteljima, kao i unaprjeđenjem kvalitete djelovanja najrazličitijih skupina i organizacija.
NLP otkriva samonametnuta ograničenja te nas uči koristiti širok spektar mogućnosti koje su u svakom trenutku pred nama, pružajući priliku za uspjeh u svemu što poduzmemo. NLP posjeduje dinamične metode koje nas vode do veoma moćnih, pozitivnih i kreativnih stanja svijesti, čineći tako dostižnim ciljeve u bilo kojem području našeg života, čak i u onima koja su nam do sada izgledala nedostižnima i neostvarivima.
Povijest NLP-a
NLP (Neuro-lingvističko programiranje) razvijeno je u Sjedinjenim Američkim Državama ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao posljedica proučavanja vještina razmišljanja i ponašanja vrlo uspješnih ljudi.
Sada ga koriste milijuni ljudi u cijelom svijetu na raznim poljima ljudske djelatnosti kao što su management, prodaja, marketing, odnosi s javnošću, obrazovanje, terapija, vojska i policija, sport i osobni razvoj.
Početna kreativnost
NLP je izrastao iz modeliranja ponašanja koje su razvili John Grinder i Richard Bandler proučavajući Vriginiju Satir, Miltona Ericksona i Fritza Perlsa.
Richard Bandler upisao se kao 20-godišnjak na studij psihologije na sveučilištu University of California, u Santa Cruzu 1970. godine. John Grinder, u svojim kasnim dvadesetima, bio je izvanredni profesor lingvistike na tom sveučilištu (navodno najmlađi izvanredni profesor u SAD u to vrijeme). Bandler se pridružio grupi Grinderovih sljedbenika i postali su prijatelji.
Uskoro su počeli koristiti Grinderovu lingvistiku kako bi proučavali Bandlerove omiljene znanstvenike, Virginiju Satir (osnivača obiteljske terapije) i Fritza Perlsa (osnivača Gestalt terapije). Analizirali su pisana djela i audio snimke kako bi shvatili što ih je učinilo toliko uspješnima. Kasnije su preko jednog Bandlerovog prijatelja prihvatili i radove Gregory Batesona, koji ih je zauzvrat upoznao s radom Miltona Ericksona.
Postavljanje dobro oblikovanih ishoda
U svakoj terapiji terapeut ima neki cilj, neki će ga ostvarit brzo, neki sporo, neki kvalitetnije a neki ne.
Da bi lakše ostvarili ciljeve kako u terapiji tako i u vlastitom životu potrebno je postaviti si par pitanja:
-
- što želiš? – uvijek formirano u pozitivnom obliku
- kako ćeš znati da si to ostvario? -izraženo u odgovarajućem osjetilnom obliku. Što ćeš VIDJETI,ČUTI,OSJETITI kada ostvariš željeni cilj.
- gdje? Kako?kada? -točno odrediti
- koje resurse imaš?
- ovisi li ishod/cilj isključivo o vama? – da li si ti odgovoran za potrebne promjene ( ukoliko nisi-što možeš najviše učiniti?)
- provjeriti ekologiju! – koje su posljedice tvog cilja -za tebe i druge?
- predstavlja li ishod ono što želiš biti? – da li je cilj vrijedan onoga što si spreman učiniti za njega?
- koji je prvi korak koji ćeš učiniti sada?
Neuro-lingvističko programiranje – NLP