Stoga smo povezali problem inkontinencije i napravili okvirnu sliku prehrane kako bismo spriječili ili olakšali ove tegobe nekontroliranog mokrenja.

Kako se hraniti kod problema sa inkontinencijom

Jedite češće i manje obroke. Preporučuje se piti  8 do 10 čaša vode. Žvačite dobro hranu, jer pljuvačne žlijezde luče tvari koje dodaju lužnatu kvalitetu svakom zalogaju. Svakom obroku dodajte lisnato zeleno povrće, po mogućnosti gorkastog okusa.

Ograničite unos zasićenih masnoća (margarin, majoneza), šećera (kolači, voćni sokovi), mesa (crveno meso) i kofeina jer potiču izlučivanje inzulina oslobađanjem šećera te potiču množenje kandide i bakterija u mokraćnoj cijevi.

Za zdravu prehranu potrebno je imati pravu ravnotežu kisele i bazične hrane. U našoj prehrani prevladavaju kisele namirnice, kao što su meso, suhomesnati proizvodi, prerađena hrana na osnovi pšeničnog brašna, slatkiši, kava i alkoholna pića. Samo 20% hrane je u obliku lužina ( voće, povrće, biljke i negazirana mineralna voda ).

Nepravilna prehrana, fizički i psihički stres dodatno uzrokuju nastajanje prevelikih količina kiseline u tijelu. Stres, nedostatak vode, kiselost organizma, unos namirnica visokog GI i debljina glavni su uzročnici pojave bolesti  dijabetesa, infekcija urinarnog trakta, bolesti prostate i pojave drugih kroničnih bolesti gdje se posljedično javlja i inkontinencija.

Fizička aktivnost je poželjna

Treba održavati idealnu tjelesnu težinu, a u slučaju debljanja, bez razmišljanja promjenama u prehrani smanjiti suvišne kilograme. Smršaviti se može vrlo jednostavno  samo ako smanjimo količinski unos kruha, tjestenine, slatkiša (za pola od sadašnjeg unosa) dok se povećava količina sirovog povrća na 4 šalice i voća za najmanje 2 porcije (čime povećavamo osjećaj sitosti, olakšavamo redovitu probavu, dobivamo antioksidanse, vitamine, minerale). Fizička aktivnost je neizbježna.

Prednost unosa vlaknaste hrane

Velika opasnost je unos namirnica visokog GI (prvenstveno rafiniranih ugljikohidrata). Svakako krećemo od smanjenog unosa sokova , šećera u kavi i čajevima i na kraju pripazimo na unos slatkiša. Preporučuje se unos svježeg voća (bobičasto voće, grožđe, lubenica, banana) i ribe.

Dajte prednost vlaknastoj hrani. Od ugljikohidrata u prehranu treba uključiti što više integralne tjestenine, rižu punog zrna, žitarice , grah, bob, mahunarke, svježe voće (bobičasto voće) i povrće (zeleno lisnato povrće)  jer sadrže mnogo vlakna, reguliraju probavu i održavaju razinu šećera.

Ograničavamo unos nezdravih masti koje se često kombiniraju sa ugljikohidratima ( margarin, pržene namirnice, majoneza, vrhnje za kuhanje) dok je dozvoljeni unos sjemenki buće, lanene sjemenke,  bademi, orasi, sezam.

Magnezij igra važnu ulogu!

Magnezij igra važnu ulogu u relaksaciji živaca i mišića te olakšava simptome stresa. Masna i pržena hrana, pića bogata fosfatima (npr. Coca-Cola), pretjerana konzumacija soli i alkohola smanjuju iskoristivost magnezija u organizmu što može dovesti do njegova deficita. Najbolji izvori magnezija u hrani su cjelovite žitarice, smokve, bademi, orasi, sjemenke, tamnozeleno povrće i banane.

Nadalje se preporučuje smanjiti unos začinjene hrane (čili, basmati), dok od začina možete uvrstiti u prehranu kurkumu. Izbjegavajte slanu hranu i unos crvenog mesa. Šparoge, lubenica, banana, plava riba i ostale navedene namirnice izvrsno djeluju na opuštanje i čuvaju zdravlje cjelokupnog organizma.

Osim toga veliki značaj pridodajemo i namirnicama  bogatim flavonoidima, selenom, cinkom, esencijalnim masnim kiselinama ,biljnim hormonima, te vitaminima A, C i E.

Od multivitamnskih preparata se preporučuje: vitamin C; vitamini B kompleksa, cink, kalcij sa magnezijom i vitaminom D3 , elementi u tragovima i esencijalne masne kiseline (omega – 3 dobivene molekularnom destilacijom i ulje noćurka) koji pospješuju obrambenu sposobnost organizma i sprječavaju povrat nastalih infekcija.

Radi uravnotežene proizvodnje estrogena preporučuje se unos fitoestrogena. Fitoestrogeni djeluju kao antagonisti estrogena i reduciraju rizik promoviranja rasta tumora osjetljivih na estrogen. Veliku opasnost predstavljaju kseno – estrogeni.

Ovi su spojevi prisutni u mnogim pesticidima i plastici, a strukturom su slični estrogenu. Usko su vezani uz ozbiljne zdravstvene probleme. Unesete li u svoju hranu više namirnica uzgojenih biološkim uzgojem, smanjit ćete unos kseno-estrogena iz okoliša.

Izbjegavajte hranu umotanu u plastiku. Svakako povećajte unos povrća kao što su brokula, prokulica i kupus te namirnica bogatih fitoestrogenima poput soje, leće i slanutka

URINARNE INFEKCIJE

Simtpome učestalih urinarnih infekcija možemo smanjiti sljedećim putem.

U ovu skupinu pripadaju namirnice koje zbog svog diuretičkog djelovanja pomažu odstranjivanju otrova, a to su mrkva, repa i kopriva.

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je bogata antioksidansima

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je bogata antioksidansima (A, C vitamin) i tvarima sa P-vitaminskim djelovanjem. Osim toga bobe u svom sastavu imaju još i jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine. Listovi brusnice bogati su glikozidima koji djeluju povoljno u terapiji kroničnog katara mjehura i mokraćnih putova.

Sok od bobica savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama urinarnog trakta jer pomaže u očuvanju pH (kiselosti) urina. Kura traje 3 tjedna nakon čega se znatno smanjuje mogućnost recidiva upala.

Preporučuje se osobama koje pate od inkontinencije ili nose kateter nakon operativnih zahvata na mokraćnom mjehuru, u slučaju povećanja i upale prostate te kod svih slučajeva gdje postoji povećan rizik za infekcije mokraćnog sustava. Također se savjetuje i tijekom trudnoće.

Česte su pogreške kod oboljelih od kroničnih uroloških infekcija, zbog neznanja  o uzajamnom djelovanju biljaka. U cilju da se što prije riješe infekcije, često se odlučuju na uzimanje UVIN čaja i istovremeno ispijanje soka ploda brusnice, što neutralizira djelovanje UVIN čaja.

Isto tako se uz UVIN čaj ne uzimaju kiseli voćni sokovi (citrusi) pa niti oni napravljeni od ploda brusnice. Isto tako niti veće doze vitamina C jer zbog svojstva zakiseljavanja urina može neutralizirati djelovanje UVIN čaja.

Probiotici (Lactobacillus acidophilus)

Probiotici (Lactobacillus acidophilus)  jačaju imunitet i djeluju protektivno i protuupalno na urogenitalni trakt . Njihov unos je neophodan nakon dugotrajnih antibiotskih kura. Lactobacillus acidophilus  stvaraju iz glikogena mliječnu kiselinu koja osigurava nizak pH sredine u kojoj se nalaze, te na taj način čine prvu obrambenu liniju u nastupanju različitih infekcija.

Prirodni izvor lactobacillusa je obični jogurt (Acidofil, LGG, Bio jogurt itd). Također su korisni i mnogobrojni suplementi u obliku tableta, kapsula, praha ili napitka koji sadrže ove dobre bakterije.

Uspostavljanje zdrave ravnoteže gljivica u organizmu možemo postići pomoću ekstrakta limunovih sjemenki, češnjaka, kaprilne kiseline i berberina. Ova sredstva se ne resorbiraju u krv, pa ih možete uzimati i za vrijeme trudnoće i dojenja.

Propolis

Propolis ima snažno antibakterijsko, antiviralno, antifungalno, protuupalno i imunostimulacijsko djelovanje što ga čini idealnim  izborom kod liječenja kroničnih bolesti.

FITOESTROGENI I PRIRODNA REGULACIJA ESTROGENA

Korisno je voće bogato mineralom borom jer povećava razinu estrogena. U ovu skupinu namirnica pripadaju:  jabuke, kruške, grožđe, suhe grožđice, breskve, orasi i drugi orašasti plodovi, datulje, kikiriki (dovoljno je svaki dan pojesti 2 jabuke i 100 g neslanog  kikirikija).

Od povrća naročito su korisni kupus, brokula, prokulice, cvjetača, kelj, rotkvice, repa (njihovi indoli sprečavaju negativni učinak estrogena); slično djelovanje imaju soja, grah, bob i ostale suhe mahunarke. Nadalje, treba što češće jesti ribu, a umjesto bijelog kruha, bijele tjestenine i bijele riže jesti te namirnice u integralnom obliku.

Fitoestrogeni su biljne komponente koje imitiraju aktivnosti i funkciju estrogena. Fitoestrogeni (izoflavoni) najzastupljeniji su u sojinim proizvodima poput tofua i tempeha, ali i u sjemenkama lana, sezama, češnjaka i crvene djeteline.

Ljekovita kadulja – Salvia off. i Muškatna kadulja- Salvia sclarea daju dva prekrasna eterična ulja koja također pomažu kod regulacije estrogena.

ZAŠTITA PROSTATE

Avokado pripada skupini kraljevskih voća iz mjesta gdje i potiče. Osim visokog sadržaja vlakana, sadrži kvalitetan sastav masnih kiselina. Prirodno sadrži sterole, a najviše beta-sitosterol.

Studije su pokazale da steroli, osobito beta-sitosterol, učinkovito sprječavaju i liječe bolesti prostate kao što je benigna hiperplazija prostate, i reduciraju razvoj stanica raka prostate.

Zahvaljujući velikom udjelu karotenoida, luteina i vitamina E čija je iskoristivost najveća u mastima koje upravo on sam i sadrži djeluje povoljno na zdravlje prostate. Avokado se izvrsno slaže s povrćem (mrkvom i krastavcima), voćem, mesom i ribom u raznim salatnim kombinacijama.

Nadalje veliki značaj dajemo hrani bogata selenom. U ovu skupinu pripadaju pšenične klice, haringa  i ostale školjke, jetra i bubrezi govedine, jaja, sezamove i suncokretove sjemenke, gljive, crveni i bijeli luk i alge.

Zatim, dnevno je potrebno unositi 15mg cinka.  Cink se može naći u sjemenkama tikve, rakovima, oštrigama, grahu kao i orasima.Dobra pomoč prostati jesu i multivitaminski dodaci prehrani: vitamin A – (astaxantin, beta karoten), vitamin E – gama tokoferol (1200IU), likopen (10mg).

Rajčica obiluje likopenom i beta karotenom. Preporučuje se uzimati u svim oblicima, izbjegava se pakirana u limenkama.

Ekstrakt ploda sabal palme (lat. Serenoa repens) i ekstrakt ploda afričke šljive, Pygeum te ekstrakt lista koprive izvrsna su preventiva u cilju zaštite prostate.

Potvrđeno je da izoflavoni uglavnom zbog utjecaja na aktivnost enzima povezanih s prostatom mogu znatno poboljšati njenu funkciju i tako smanjiti učestalost noćnog mokrenja, poboljšati protok mokraće i općenito unaprijediti kvalitetu života

Smatra se da je za antihelmintičko djelovanje sjemenke bundeve najodgovornija aminokiselina kurkurbitacin, a delta-7 –steroli u masnim uljima blokiraju dihidrotestosteron na androgenim receptorima što sprječava hiperproliferaciju stanica prostate. Uključite u prehranu kašu mljevenih ne oljuštenih sjemenki ili ne oljušte smrvljene sjemenke.

PRAVILA i ZABLUDE KOD INKONTINENCIJE

Povećani unos tekućine  pomaže organizmu u čišćenju mnogobrojnih otrova  i toksičnih tvari, olakšava probavu i sprječava dehidraciju. Preporučuje se piti maksimalno 2l vode dnevno.

Povećani unos  tekućine potiče na mokrenje i na taj način opterećuje mokraćni mjehur. Ograničite unos tekućine u večernjim satima kako bi smanjili odlazak na mokrenje tijekom noći.

Ako smanjimo unos tekućine, mnogi  misle kako će i manje mokriti. Upravo na ovaj način nadražujemo mjehur i provociramo nastanak raznih infekcija urinarnog trakta .Preporučuje se piti minimalno 1 l tekućine dnevno.

Pijte po malo. Izbjegavajte pijenje tekućine u vrijeme jela

Pivo potiče mokrenje i dobro je za zdravlje urinarnog trakta i prostate? Pivo kao i druga alkoholna pića, vino i likeri, potiču pojačano mokrenje. Alkohol osim što pojačava izlučivanje urina i na taj način nadražuje mokraćni mjehur, alkohol ometa rad u  mozgu koji dobiva signale za pražnjenje mjehura i na taj način potiče nekontrolirano mokrenje.

Kofein, kava, čajevi i napitci bogati kofeinom potiču dehidraciju i na taj način nadražuju mokraćni mjehur. Mokrenje je mnogo lakše kontrolirati  uz smanjeni unos kofeina.

Citrusno voće, juice, kava, čajevi i rajčica, zakiseljavaju urin i tako nadražuju mjehur i potiču  nekontrolirano mokrenje.

Namirnice koje zakiseljavaju urin, kao i brusnica,  sprječavaju nastanak infekcija urinarnog trakta. Kod inkontinencije upravo ove namirnice nadražuju mokraćni mjehur i povećavaju nagon za mokrenjem.

Začinjena hrana i čokolada, također mogu iritirati mokraćni mjehur i uzrokovati nestabilnost mišića u nekih bolesnika što može dovesti do inkontinencije.  Preporučuje se smanjiti unos na par kockica čokolade. Kako hrana ne bi izgubila svoj okus, hranu začinite umjereno.

Sjemenke bundeve se koriste za alternativno liječenje prvog i drugog stadija benigne hiperplazije prostate. Isto tako se odobrava korištenje sjemenki  za  liječenje iritabilnog mokraćnog mjehura – inkontinencije.

Poželjne su namirnice bogate vlaknima jer reguliraju probavu, održavaju razinu šećera i povećavaju osjećaj sitosti. Vlakna vrlo uspješno održavaju tjelesnu težinu, sprječavaju pojavu dijabetesa i opstipacije.

Izbjegavajte namirnice visokog GI.

Fitoestrogene mogu uzimati žene i muškarci u cilju zaštite zdravlja.

Kod  inkontinencije može se primijeniti i eliminacijska dijeta. U ovom slučaju često problem stvara hrana koju organizam najčešće traži. Tijekom ove dijete pripazite da ne dolazi do gubitka kilograma.

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Inkontinencija – nekontolirani nagon za mokrenje appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Glavna osobina bolesti su lomljive i krhke kosti, česti prijelomi, no promjene nalazimo i na koži, tetivama, bjeloočnicama, zubima i krvnim žilama. 

Neki od kliničkih simptoma su gluhoća, plavkasta obojenost bjeloočnica, poremećaj u razvoju zuba, sklonost hernijama (kilama), krhkost kapilara, aneurizme, pojačana pokretljivost u zglobovima i elasticitet kože i dr. Javlja se u 1:15.000 novorođene djece.

Tri oblika osteogenesis imperfecta

Razlikujemo tri oblika bolesti osteogenesis imperfecta koja možemo podijeliti po njezinu nastajanju.

Fetalni oblik kojeg karakterizira izražena lomljivost kostiju, te brojne druge mane i defekti. To je najrjeđi oblik bolesti.

Infantilni oblik se javlja kasnije. Karakteriziraju ga brojni prijelomi, no nailazimo na normalno stvaranje kalusa, a prijelomi zacjeljuju normalno kao i kod zdrave djece.

Adolescentni oblik javlja se u kasnijoj dobi, ne prije pete godine života. I kod ovog oblika prijelomi dobro zarastaju, no postoji zastoj u razvoju. Neki imaju plave bjeloočnice, a neki nagluhost. Glava je povećana.

Postoji još jedna kvalifikacija osteogenesis imperfecta bolesti i temelji se na kliničkim, rengenskim i genetičkim kriterijima. Po toj kvalifikaciji osteogenesis imperfecta djelimo na četiri tipa.

Osteogenesis imperfecta tip 1

Većina bolesnika ima tip 1 koji je blagi oblik bolesti. Kod ovog oblika karakteristična je pojava višestrukih lomova već kod manjih trauma.

Do lomova rijetko dolazi kod novorođene djece, najčešće se pojavljuju tijekom djetinjstva do puberteta. Broj lomova se često ponovno poveća u žena nakon menopauze, i u muškaraca nakon 60. godine. 

Lomovi zarastaju uz obilje kalusa i najčešće brzo bez dodatnih komplikacija. Kod blažeg oblika bolesti najčešće nema većih deformacija i konačna visina bude približno normalna, dok kod težih oblika nailazimo na niži rast i jače iskrivljenje kralježnice.

Kod djela oboljelih nailazimo na znakove gubitka sluha koji mogu započeti već u adolescenciji, postepeno se pogoršava stanje da bi se u četrdesetim godinama uz gluhoću javili i šum u uhu te vrtoglavica. Gluhoća se češće javlja kod žena.

Bjeloočnice su plavičaste kod ovog tipa bolesti i to je prisutno tokom cijeloga života.

Osteogenesis imperfecta tip 2

Ovaj oblik je izrazito težak oblik bolesti. Djeca se već rađaju s promjenama na kostima, a najčešće umiru u prvim mjesecima života.

Osteogenesis imperfecta tip 3

Bolesnici kod ovog tipa bolesti imaju širi, asimetrični oblik glave i trokutasto lice. Osobitost je pogoršanje deformiteta kostiju. 

Niskog su rasta, imaju izraženu kifoskoliozu te deformacije drugih kostiju koje im često onemogućuju samostalan hod. Kod ovog oblika slabost kostiju uz pojačanu labavost ligamenata može dovesti do jačih deformacija kralježnice.

Osteogenesis imperfecta tip 4

Tip 4 razlikuje se od tipa 1 po tome što su kod bolesnika bjeloočnice normalne boje, više su zahvaćena mineralizirana tkiva, a rast je niži.

Fizikalna terapija kod bolesnika sa osteogenesis imperfetcta

Fizikalna terapija kod ove bolesti je od iznimne važnosti za ove pacijente. Osim vježbanja koje provodimo iznimno je bitna edukacija pacijenata i roditelja kako i na koji način pristupiti ovom problemu, te na koji način pristupiti održavanju pravilnog položaja djeteta, svakodnevnoj njezi i vježbanju.

Ciljevi koje želimo postići jesu

• spriječiti pojavu deformiteta
• spriječiti kardiorespiratorne probleme i izbjeći duža zadržavanja u ležećem položaju.
• omogućiti aktivno kretanje u skladu sa općim stanjem.

Medicinska gimnastika mora biti pod nadzorom fizioterapeuta, dobro dozirana i u skladu sa općim stanjem pacijenta. Dobar vid aktivnosti možemo postići plivanjem. Jačanje mišića i održavanje pokreta nam je osnova u rehabilitaciji ovih bolesnika no potrebna je izrazita doza opreznosti.

Često se rade vježbe disanja. Kod mlade djece i novorođenčadi treba educirati roditelje na koji način mogu lakše pristupiti djetetu i svakodnevnim aktivnostima. Treba izbjegavati nosiljke ili marame, kao i odjeću koja steže ili se prebacuje preko glave. 

Posebno treba biti oprezan prilikom zamjene pelena. Jednom rukom se pridržava stražnjica, dok su noge položene na podlaktici, a drugom rukom se zamjeni pelena. Nikako se ne smije povlačiti dijete za noge ili držati za njih.

The post Osteogenesis imperfecta, bolest lomljivih kostiju appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

PHS sindrom, kada i kod koga nastaje

Sindrom bolnog ramena se najčešće javlja nakon 40-te godine života podjednako kod žena i muškaraca. Ponekad se bolni sindrom javlja bez uočljivog razloga. Vrlo često dolazi do odlaganja kalcijevih soli u području tetiva mišića ramena (m.supraspinatus) na kojoj postoje degenerativne promjene ili lezije. Maksimum boli kod pacijenata sa sindromom bolnog ramena nastaje pri odmicanju nadlaktice od tijela od 70 do 120° tj. kad dođe do kontakta sa  akromionom, pa se bol širi u mišić supraspinatus prema velikom tuberkulumu humerusa i zglobnoj čahuri za koju je mišić srastao. Kalcijeve soli odložene u tetivi supraspinatusa mogu dospjeti u subdeltoidnu burzu i izazvati akutnu upalu koja nastaje naglo, često noću, s jakom boli i potpuno ograničenim pokretom u ramenu.

Dijagnostika kod PHS sindroma

The post PHS sindrom – sindrom bolnog ramena appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Problemi sa Achillovom tetivom spadaju u najčešće trkačke povrede današnjice

Achillova tetiva je vrlo jaka i debljine je oko 1.5 cm. Ona prenosi snagu mišića lista na petu te je pritom izložena ekstremnom opterećenju. Pri skoku uvis, na tu tetivu djeluju sile koje su i do 15 puta veće od tjelesne težine, a za vrijeme trčanja na duge pruge, tetiva je izložena silama koje iznose više od 1000 tona. Zbog toga često dolazi do preopterećenja i nadraženosti.

Problemi sa Achillovom tetivom spadaju u najčešće trkačke povrede današnjice. Zbog bolova u “listu” velik broj trkača ne mari puno, odnosno povezuje te bolove sa dugotrajnim treningom, jakom trkom ili pak napornim dionicama, a takvi bolovi najčešće bivaju “pretrčani” bez posebnog tretmana. Najveći problem nastaje upravo nagomilavanjem takvih mikrotrauma, kada bol u Ahilovoj tetivi ne prestaje, i povreda postane kronična.

The post Ozljeda Achillove tetive appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Klinička slika kod polineuropatije

Klinička slika polineuropatije obuhvaća: osjećaj trnjenja, odrvenjelost, žarenja, utrnutost, stezanja u distalnim dijelovima udova, posebice stopalima i šakama, slabiju snagu mišića i bolne grčeve u potkoljenicama. Izražen je i umjereni gubitak mišićne mase na potkoljenicama i stopalima. Tegobe se, u pravilu, sporo razvijaju. Motorički simptomi kroničnih polineuropatija se na početku jedva uočavaju; kasnije počinju problemi i poteškoće sa hodanjem. Na početku se razvija mišićna slabost pretežno ekstenzora stopala i prstiju uz gubitak mišićne mase potkoljenica pa noge izgledaju „poput rodinih“. Kasnije se razvijaju sekundarne promjene kao deformacija stopala, tipa cavus (izbočena stopala) i umjereno ograničenje pokretljivosti u gležnjevima-kontrakture. Svi ti simptomi se mogu javljati u različitom intenzitetu kod pojedinih bolesnika, te se stoga, ponovo rehabilitacija mora individualno planirati i provoditi.

Fizikalna terapija kod polineuropatija

Fizioterapija obuhvaća, na prvom mjestu medicinsku gimnastiku, a dosta se obilno koristi i elektroterapija i terapija elektromagnetskim poljem – magnetoterapija.

Vrlo važni segment medicinske gimnastike predstavljaju vježbe za prevenciju

Medicinska gimnastika obuhvaća pasivne vježbe, aktivno potpomognute vježbe te aktivne vježbe bez otpora ili s otporom. Poseban oblik kineziterapije jest EMG biofeedback terapija, gdje se provode ciljane vježbe a mišićna aktivnost se prati preko različitih signala (npr. Elektromiografskih, zvučnih, grafičkih…). Zbog sklonosti nastanka kontraktura, vrlo važni segment kineziterapije predstavljaju vježbe za prevenciju ili ublažavanje kontraktura s naglaskom na vježbe istezanja.

Usporedbom kineziterapijskih programa bolesnika s distrofijom s onim osobama s neuropatijama odnosno bolestima perifernih živaca, uočava se velika sličnost u vrsti vježba, a značajno se razlikuju intenzitet i način provođenja vježbi. U grupi polineuropatija manje je izražena opasnost od potencijalnog oštećenja mišića nego u distrofiji pa je moguće u vježbama za snaženje mišića slobodnije provoditi vježbe s opterećenjem te repetitivne vježbe za izdržljivost. Ostali program vježba za prevenciju kontraktura tj. vježbe istezanja vrlo je sličan. Zbog bolnih grčeva i osjetnih problema u nogama, kod bolesnika sa polineuropatijama se primjenjuju i ostale procedure fizioterapije za za ublažavanje bolova i poboljšanje cirkulacije kao što su elektroterapija, magnetoterapija. Za tretman kontraktura korisna je primjena termoterapije; primjena umjerene topline npr. parafinskim oblozima ili masaže ledom, prije početka vježbanja.

Osim fizioterapijskih procedura, u rehabilitaciji bolesnika s polineuropatijom je važna i primjena ortopedskih pomagala; od ortopedskih cipela do eventualne primjene ortoza za gležanj i stopalo.

Autor: Prim.mr.sc.dr.Ida Kovač
Tekst preuzet iz knjige: rehabilitacija i fizikalna terapija bolesnika s neuromuskularnim bolestima

The post Polineuropatije – rezultat oštećenja perifernih živaca appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Uslijed upale nastaje oteklina i kompresija nervusa medianusa u karpalnom kanalu.

Klinička slika sindroma karpalnog kanala

Klinička se slika očituje trncima i bolima u prva tri prsta. U težim slučajevima nastaju trofičke promjene tenara. Zbog iritacije vegetativnih vlakana bolesnik se jače znoji i promjeni se boja kože. Problemi se često pojačavaju noću i pri pojačanoj volarnoj fleksiji šake tijekom nekoliko minuta, ili pritiskom retinakuluma fleksora. Ultrazvučna dijagnostika jedna je od glavnih metoda dijagnostike i procjene stanja nervusa medianusa u karpalnom kanalu. EMNG pokazuje smetnje provodljivosti nervusa medianusa. Sindrom se liječi nesteroidnim antiflogisticima, te eventualno infiltracijom kortikosteroida za lokalnu primjenu s prolongiranim djelovanjem.

Liječenje sindroma karpalnog kanala

Od postupaka fizikalne terapije najčešće se koristi kombinacija ultrazvuka, interferentnih struja, te lasera ( HIRO), a u novije vrijeme se terapija udarnim valom također pokazala kao terapija izbora. Lokalne infiltracije kao i ultrazvučno nvođena hidrodisekcija živca pokazuje dobre rezultate u novije vrijeme. Kod težih slučajeva indiciran je i operativni zahvat odnosno operativna dekompresija medianusa.

The post Karpalni kanal – sindrom karpalnog kanala appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.