BOLOVI USLIJED OZLJEDE – AKUTNA STANJA

Povrede ligamenata i meniska predstavljaju najčešće povrede koljenog zgloba. Najčešće nastaju kao posljedica prejakog opterećenja na koljeni zglob uslijed čega dolazi do pucanja dijela vlakana ligamenta ili pak cijelog puknuća, odnosno povrede meniska. Vrlo često dolazi do pucanja više struktura, recimo kod skijaša često dolazi do pucanja prednjeg križnog ligamenta u kombinaciji sa povredom meniska.

POSLJEDICE TAKVIH OZLJEDA SU:

• bolno i otečeno koljeno
• smanjeni opseg pokreta
• nestabilno koljeno
• nemogućnost oslonca na nogu

ŠTO NAPRAVITI OD DIJAGNOSTIKE?

Vrlo često se ljudi sa povredom koljenog zgloba naručuju na dijagnostički ultrazvuk. Ultrazvučnom dijagnostikom možemo prekontrolirati sve izvanzglobne strukture no to nije uvijek dovoljno. Naime teško je sa sigurnošću utvrditi dali je došlo do povrede križnih ligamenata pošto se oni nalaze dosta duboko i nisu dostupni ultrazvučnim pregledom. Puno bolji izbor je u tom slučaju magnetska rezonanca. Magnetskom rezonancom možemo sa sigurnošću utvrditi dali je došlo do povrede mekih struktura koljenog zgloba.

LIJEČENJE

Liječenje možemo podijeliti u dvije kategorije. U prvu kategoriju spadaju oni koji moraju operativno riješiti problem, a u drugu oni koji ne moraju (konzervativno liječenje). U svakom slučaju fizikalna terapija je potrebna svima. Od procedura koristimo UZV, laser, magnetoterapiju, elektrostimulaciju te individualne vježbe, ovisno o stanju.

KAKO SI SAM POMOĆI?

Treba naglasiti da je potrebno posjetiti liječnika ili fizioterapeuta kako bi se prvo utvrdilo o kakvom se problemu radi, i da li je potrebno napraviti nešto od dijagnostike, no ono što možete sami napraviti je slijedeće PRICE:

• • zaštititi nogu od daljnjih ozljeđivanja
  • držati nogu u povišenom položaju
  • 3-4 puta dnevno stavljati hladne obloge
  • odmor
  • staviti elastični zavoj kod hodanja.

The post Bolovi u koljenu appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Simptomi:

• rana jutarnja bol u križima koja razgibavanjem nestane
• jutarnja zakočenost križa koja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati
• bol i zakočenost šire se od lumbalnog dijela preko torakalnog pa do cervikalne kralješnice
• upalni proces na oba sakroiliakalna zgloba
• “znak tetive na luku” – pri laterofleksiji trupa javlja se povišenje tonusa paravertebralne muskulature na strani laterofleksije. Mišići se napinju da spriječe pokret koji izaziva bol.
• pozitivan “cervikalan flesh” – iz stava mirno pacijent ne može dotaknuti zid okcipitalnom kosti
• “fenomen gumene lopte” – izbočenje i uvlačenje trbuha pri disanju. To abdominalno disanje javlja se kao posljedica smanjenja mobilnosti toraksa.

U završnoj fazi kralješnica ima izgled poput “bambusovog štapa” zbog okoštavanja vezivnog tkiva.

Tipične deformacije koje se javljaju kod ankilozantnog spondilitisa, poznatije kao “stav skijaša” su sljedeće:

• izravnata lumbalna lordoza
• pojačana torakalna kifoza
• pojačana cervikalna lordoza
• skraćeni mišići prsnog koša (mm.pectoralisi)
• spuštena ramena
• ulegnuti toraks
• trbuh izbočen
• kukovi i koljena u fleksiji

Liječenje Ankilozantnog spondilitisa

Liječenje obuhvaća opće mjere (reguliranje tjelesne težine, prolongirani dnevni odmor u potrbušnom položaju na prikladnom ležaju), medikamentozna terapija, fizikalna terapija (u remisiji se provode postupci za smanjenje tonusa paravertebralne muskulature), terapijske vježbe, radnu terapiju , edukaciju pacijenta i operativno liječenje.

Terapijske vježbe se počinju provoditi od onog dana kada se postavi dijagnoza. Pacijent se uključuje u puni program kojeg čine:

VJEŽBE DISANJA – provode se vježbe disanja torakalnog tipa kojima je cilj održavanja mobilnosti rebara ili usporenje okoštavanja kostovertebralnih i kostotransverzalnih zglobova.

VJEŽBE JAČANJA – odnose se prvenstveno na jačanje ekstenzora trupa i mišiće ekstenzore ekstremiteta. Oko jačanja abdominalne muskulature i fleksora natkoljenice podijeljena su mišljenja i svakako bi ih trebalo izbjegavati ukoliko se razvila torakalna kifoza i fleksiona kontraktura kuka.

Ako se razvije koksitis indicirano je provođenje izometričkih vježbi jačanja mišića pelvitrohanterne muskulature za stabilizaciju kuka, a postaje kontraindicirano provođenje hidrokineziterapije.

VJEŽBE ZA POVEĆANJE MOBILNOSTI KRALJEŠNICE – provode se u vidu aktivnih ili potpomognutih dinamičkih vježbi na suhom ili u vodu.

Za vratnu kralježnicu karakteristične su asistirane vježbe s trakcijom uz izvođenje svih pokreta do granice boli, a provode se u sjedećem ili ležećem položaju, iste vježbe moguće je izvoditi i u suspenzivnoj napravi;

Vježbama istezanja povećava se mobilnost skraćenih mišića prsnog koša, ramenog pojasa, mišića iliopsoasa. Provode se uz pomoć terapeuta, u suspenziji ili uz švedske ljestve.

VJEŽBE ZA POVEĆANJE MOBILNOSTI ZGLOBOVA – provode se potpomognutim vježbama od strane terapeuta, vježbama u suspenzivnim napravama, vježbama sa pomagalima (štap), te vježbama u vodi.

Kad god je to moguće daje se prednost vježbama u vodi koja mora biti 36 do 38˚C. Osim toplinskog učinka, voda je djelotvoran medij zbog djelovanja sile uzgona čime se, ako se pridoda korištenje specijalnih plovki, može postići učinak maksimalne relaksacije.

Vježbe je potrebno provoditi dva puta dnevno u trajanju od 20 minuta, a taj tempo vježbanja pacijent bi trebao nastaviti i u kućnom režimu.

Apsolutne kontraindikacija za provođenje medicinske gimnastike su: spondilodiscitis i atlanto-aksijalna dislokacija.

EDUKACIJA

Pacijenta je važno upoznati sa prirodom bolesti, čime se postiže razumijevanje rehabilitacijskog procesa i aktivna suradnja od strane pacijenta u tom procesu.

Fizioterapeut provodi edukaciju o važnosti prevencije nastanka kontraktura zglobova i skraćenja mišića, kao i o metodama za njihovo sprječavanje. Podučava pacijenta o načinima promjene životnih navika koje će usporiti progresiju bolesti i pravilnom, pogotovo kontinuiranom izvođenju vježbi.

Ako se ankilozantni spondilitis javi u mlađoj životnoj dobi, postojanje ove dijagnoze treba uzeti u obzir prilikom izbora životnog zanimanja.

The post Ankilozantni spondilitis (Bechterewljeva bolest) appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Pogledajte nekoliko jednostavnih vježbica kojima možete pozitivno utjecati na vašu kralježnicu:

1. Legnite na trbuh, ostanite u tom položaju nekoliko sekundi i dišite normalno
2. Ležeći na trbuhu oslonite se na laktove. Ostanite u tom položaju nekoliko minuta. Dišite normalno.
3. Ležeći na trbuhu ispružite laktove i oslonite se na ruke. Ostanite u tom položaju nekoliko sekundi, zatim se vratite u početni položaj (ležeći). Prilikom podizanja ramena izdahnite. Bitno je da u krajnjem podignutom položaju kukovi ostanu na podlozi bez podizanja.

Posturalna korekcija – Zapamtite da je jedan od najčešćih uzroka nastanka bolova u donjem dijelu kralježnice dugotrajno sjedenje. Ukoliko na poslu dugo sjedite, pokušajte svakih 2 sata malo prošetati i razgibati se. Uzmite mali jastučić koji možete položiti iza leđa i na taj način dodatno pomoći svojoj kralježnici.

Ove vježbice možete ponavljati nekoliko puta dnevno.

The post Bolovi u križima – lumbalnom dijelu appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.