Umjetni kuk, endoproteza zgloba kuka, artroplastika ili zamjena zgloba kuka danas predstavlja rutinski operativni zahvat koji se smatra najkvalitetnijim endoprotetskim ortopedskim zahvatom uopće. To je, također, danas i najčešće ugrađivana endoproteza.

Anatomija zgloba kuka

Zglob kuka predstavlja jedan od najvećih zglobova u čovjekovom tijelu. Sastoji se od zglobne čašice ili acetabuluma koji se nalazi na kostima zdjelice i glave femura (bedrene) kosti.

Koštane površine zgloba su prekrivene hrskavicom koja smanjuje trenje između kostiju prilikom pokreta. Ligamenti koji obavijaju zglob kuka, povezuju glavu femura sa acetabulumom i omogućuju stabilnost zgloba kuka.

Indikacije za ugradnju endoproteze kuka

Indikacije za primjenu endoproteza ovise o više čimbenika. Neki od čimbenika su:

• patološke promjename u zglobu
• odnos morfoloških promjena i funkcionalnih tegoba
• funkcionalno stanje ostalih zglobova

Posebno su važne bolesnikove subjektivne tegobe i njegova dob. Rezistentnost na prethodnu terapiju, bolesnikovo opće stanje, njegove psihofizičke osobine, zanimanje te obiteljske i društveno-gospodarske prilike također su važni čimbenici u donošenju odluke o ugradnji endoproteze zgloba kuka.

Stanja koja najčešće dovode do oštećenja zgloba kuka

• Osteoartritis – predstavlja najčešću bolest zglobova koja uzrokuje oštećenje hrskavice i okolnog tkiva. Takva oštećenja u uznapredovanoj fazi mogu biti bolna i dolazi do smanjenja pokretljivosti u zglobu
• Osteonekroza ili avaskularna nekroza glave bedrene kosti uzrokovana je nedostatkom krvne opskrbe a može nastati kao posljedica traume.
• Reumatoidni artritis – autoimuna bolest koja upalno zahvaća zglobove te uzrokuje oštećenja hrskavice, deformacije zgloba i posljedičnu artrozu zgloba kuka.  
• Posttraumatska artroza

Vrste endoproteza kuka

Kada govorimo o vrstama endoproteza kuka, treba istaknuti da danas koristimo  podjele prema raznim kriterijima:

• Podjela je prema broju dijelova endoproteze,, a to su: djelomična ili parcijalna endoproteza kuka i totalna endoproteza kuka.
• Prema načinu fiksacije endoproteze zgloba kuka razlikujemo bescementne, cementne i hibridne endoproteze.
• Prema fiksaciji bescementne acetabularne komponente razlikujemo dva tipa, a to su one koje imaju navoje na acetabulumu kako bi se mogle uvrtati u koštano ležište i one koje se fiksiraju po principu „pres-fit“.
• Prema indikacijama ugradnje, endoproteze zgloba kuka možemo podijeliti na standardne ili primarne endoproteze, na revizijske ili sekundarne endoproteze te na tumorske ili specijalne endoproteze.

Komplikacije kod ugradnje endoproteze kuka

Ugradnja endoproteze kuka velik je ortopedski zahvat koji kao i svi drugi operacijski zahvati može imati određene komplikacije. Komplikacije pri ugradnji endoproteza kuka možemo podijeliti na sistemske i lokalne, a druga je podjela na intraoperacijske i poslijeoperacijske.

Određeni rizik od nastanka komplikacije ovisi o opsegu oštećenja kuka, o kvaliteti kosti, o kvaliteti muskulature, o samoj vrsti kirurškog zahvata, o drugim bolestima od kojih bolesnik boluje te naravno ovisi i o iskustvu operatera.

Neke od komplikacija koje mogu nastati ugradnjom umjetnog kuka / totalne endoproteze jesu:

• Tromboza
• Infekcija
• Prijelom
• Dislokacija
• Promjena duljine nogu
• Oštećenje živaca

Fizioterapija nakon ugradnje endoproteze kuka

Nakon ugradnje endoproteze kuka započinje fizioterapijski tretman koji se sastoji od fizioterapeutske procjene i intervencije. Fizioterapijskom procjenom prikupljamo podatke i interpretiramo ih kako bismo prepoznali uzrok disfunkcije i postavili fizioterapijsku dijagnozu.

Procjena se provodi po SOAP modelu koji se sastoji od cjelovite provedbe subjektivnog i objektivnog pregleda, specijalnih testova, analize subjektivnog i objektivnog nalaza te izrade terapijskog plana i programa.

Ovisno o dobi, fizičkoj spremi ali i drugim faktorima, rehabilitacija nakon ugradnje umjetnog zgloba kuka traje 4-6 mjeseci

Fizioterapiju i rehabilitaciju pacijenata nakon ugradnje endoproteze kuka možemo podijeliti u dvije faze, ranu i kasnu.

Rana faza rehabilitacije

Rana faza ili prva faza rehabilitacije započinje neposredno nakon operativnog zahvata. U prvim danima nakon zahvata bitno je educirati pacijenta. Radi se na prevenciji stvaranje vaskularnih i pulmonalnih komplikacija. Kod pacijenta uspostavljamo ponovnu mobilnost i preveniramo atrofiju muskulature operiranog ekstremiteta.

U prvoj fazi rehabilitacije pacijent koristi dvije podlaktične štake te je bitno pacijenta vertikalizirati i naučiti ga hodu sa dvije štake. Svakodnevnom ciljanom medicinskom gimnastikom povećavamo snagu mišića kao i opseg pokreta zgloba kuka.

Od fizikalnih procedura koriste se magnetoterapija i mišićna stimulacija natkoljenog mišića.

Kasna faza rehabilitacije

Kasna faza rehabilitacije odvija se najčešće u lječilištima ili ordinacijama privatnih praksa. Terapijske vježbe u ovoj fazi usmjerene su na povećanje mišićne jakosti i izdržljivosti, poboljšanje posturalne stabilnosti i ravnoteže, poboljšanje kardiopulmonalne izdržljivosti i postizanje normalnog opsega pokreta za normalno funkcioniranje.

Osim medicinske gimnastike primjenjuju se i elektroprocedure te hidroterapija.

The post Umjetni kuk ili totalna endoproteza zgloba kuka (TEP) appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.