Ukupno ćemo održati 6 webinara, a treći u nizu je “MSK ultrazvuk kralježnice” koji će se održati 24. 05. 2022. (utorak) u 19:30 sati. Webinar će voditi Zoran Filipović, Sonoskills-ov međunarodni instruktor MSK ultrazvuka. Reference predavača na polju MSK ultrazvuka: https://fizikalna-terapija.hr/zoran-filipovic-msk-ultrazvuk-reference/

Registrirati se možete ovdje:

VAŽNO: Obzirom na jako veliki interes za webinar, postoji šansa da nećete moći pristupiti webinaru u live verziji. Naime, platforma dozvoljava pristup za 1000 prvih polaznika koji se se spoje. Neovisno o tome, webinar će se snimati i moći ćete ga pogledati naknadno. Snimku webinara dobiti ćete dva sata nakon live verzije e-mailom. Snimku možete pogledati unutar 10 dana! Pogledanom snimkom webinara unutar 10 dana, također ostvarujete pravo na skupljanje bodova. Nakon isteka 10 dana i dalje ćete moći pogledati webinar, no neće više biti moguć upis bodova!

SUSTAV ĆE PRATITI TKO JE POGLEDAO SNIMKU ODNOSNO GLEDAO LIVE WEBINAR I SAMO ONI KOJI BUDU POGLEDALI BAREM 30 MIN WEBINARA OSTVARITI ĆE PRAVO NA BODOVE.

Gledanje snimke ovog webinara biti će moguće do 03.06.2022. U Subotu 04.06. 2022. prikupiti ćemo i sortirati sve podatke o polaznicima i pogledanom webinaru te ih isti dan poslati Komori na bodovanje. Nakon isteka 03.06.2022. i dalje ćete moći pogledati webinar, no neće više biti moguć upis bodova!

01. 03. – MSK ultrazvuk glutealne regije –
05. 04. – MSK ultrazvuk gležnja (5 izazova u skeniranju) –
24. 05. – MSK ultrazvuk kralježnice –  
13. 09. – MSK ultrazvuk kod sportskih ozljeda mišića – USKORO LINK 
18. 10. – MSK ultrazvuk u reumatologiji (top 5 slučajeva) – USKORO LINK 
15. 11. – Zdravstveni tim u profesionalnom sportu – USKORO LINK

Pogledajte sve do sada održane webinare na našem YouTube kanalu: POGLEDAJ YOU TUBE KANAL

The post Webinar “MSK ultrazvuk kralježnice” appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Danas razlikujemo dvije osnovne podjele skolioza i to na nestrukturalne i strukturalne.

Nestrukturalne skolioze

Nestrukturalne skolioze mogu nastati i kao posljedica :

• kraće jedne noge
• akutnog i dugotrajnog išijasa
• dugotrajnijeg i češćeg nošenja torbe ili predmeta na jednom ramenu
• genetski razlozi
• brzo izrastanje
• oftamoloških problema…

Rješavanjem ovih poteškoća najčešće dolazi i do rješavanja problema skolioze.

Strukturalne skolioze

Strukturalne skolioze ne predstavljaju samo deformaciju kralježnice u frontalnoj ravnini. Naime one su često udružene i sa deformacijama u sagitalnoj ravnini pa možemo govoriti o kifoskoliozi (kada postoji pojačana kifozaistog dijela) odnosno lordoskoliozi (kada postoji pojačana lordoza ).

Strukturalna je skolioza zbog rotacije kralježnice i torzije kralježaka uvijek praćena asimetrijom trupa, odnosno pojavom grbe straga na leđima na strani konveksiteta krivine, a kako je toraks cjelina dolazi i do pojave grbe sprijeda na strani konkaviteta krivine.

Današnji način života, sjedenje i nedovoljna fizička aktivnost sve češće u mladih ljudi dovodi do različitih poteškoće koje dugoročno mogu prouzročiti zdravstvene probleme. Jedan od tih problema je i pojava lošeg posturalnog držanja, a posljedično i pojava strukturalne skolioze. 

Skoliotična držanje najčešće započinju upravo uslijed slabosti paravertebralnih mišića (mišića položenih uz kralježnicu), odnosno njihovog disbalansa kao i odnosa u jakosti mišića leđa i trbušnog pojasa.  

Najčešće dolazi do pojave iskrivljenja odnosno strukturalnog zavoja na jednom djelu kralježnice i to iskrivljenje nazivamo primarnim zavojem odnosno primarnom krivinom. Kako bi tijelo moglo izbalansirati primarnu krivinu ono se prilagođava i tada nastaje i sekundarna krivina koja je položena na suprotnu stranu od primarne. Tada kralježnica počinje izgledati kao slovo S

Klinička slika i procjena skolioze

Kliničku procjenu za postojanje skolioze vršimo primjenom testa preklona. Bolesnika prvo promatramo u stojećem uspravnom stavu. I kod postojanja skolioze ne moramo zamijetiti odmah samu skoliotičnu krivinu već zamjećujemo asimetriju trupa. Na strani konveksiteta krivine rame će biti više položeno i lopatica više odvojena od trupa te kranijalnije položena, a bok na istoj strani spušten.

Ukoliko kod testa pretklona pregibom ova asimetrija nestane onda govorimo o nestrukturalnoj odnosno posturalnoj skoliozi , u suprotnom došlo je do strukturalnih promjena.

Skolioze dijelimo i prema vremenu nastanka

– infantilne skolioze – javljaju se u prve tri godine života
– juvenilne skolioze – razvijaju se između treće godine i početka puberteta
– adolescentne skolioze – pojavljuju se početkom puberteta i traju do postizanja koštane zrelosti
– adultne skolioze – javljaju se kod odraslih ljudi nakon koštane zrelosti

Kod postavljanja dijagnoze najčešće se osim kliničkog pregleda vrši i RTG obrada na kojoj možemo dobro vidjeti i izmjeriti krivine kralježnice, pa i predvidjeti prognozu rehabilitacije.

Cobbov kut

Jedna od vrlo objektivnih metoda mjerenja iskrivljenja kralježnice je sigurno određivanje Cobbova kuta. Cobbov kut mjeri se putem RTG snimke kralježnice i to na slijedeći način. Izaberemo najkaudalniji kralježak kod kojega je donja ploština nagnuta prema konkavitetu krivine, i na tu ploštinu se povuće okomica. 

Zatim nađemo najkranijalniji kralježak kod kojega je gornja ploština nagnuta prema konkavitetu krivine i povuče se okomica. Mjesto gdje se okomice spajaju govori nam o cobbovom kutu odnosno o stupnju iskrivljenosti (skolioze) kralježnice. 

• Do 30 stupnjeva Cobbovog kuta dozvoljava se slobodniji režim liječenja. Preporučuje se intezivno vježbanje, bavljenje sportom osobito plivanje, koriste se elektrostimulatori i slično.
• Od 30-50 stupnjeva Cobbovog kuta zahtjeva iznimno vježbanje no i uključenje steznika (Milwaukee) koji se nosi kako bi se i fizički djelovalo na ispravljanje kralježnice.
• Skolioza kod koje kut prelazi 50 stupnjeva po Cobbu najčešće zahtjeva operativno liječenje.

Liječenje skolioza

Najbolji i najkvalitetniji način rješavanja problema skolioze je medicinska gimnastika. Ona uključuje svakodnevno vježbanje ciljanih vježbi za trup i kralježnicu, plivanje i bavljenje sportom.

Osnovni cilj je ojačati mišićne strukture uz kralježnicu i trup. Jačanje mišića na strani krivine povući će kralježnicu prema središnjoj ravnini. Ovaj proces je dugotrajan i potrebno je puno rada i truda da bi se rezultati postigli no uspjeh je zagarantiran. 

Posavjetujte se sa fizioterapeutima koje su najbolje vježbe za Vas, a neke od vježbi za kralježnicu možete vidjeti ovdje: Vježbe za kralježnicu

The post Skolioza – iskrivljenje kralježnice appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Simptomi:

• rana jutarnja bol u križima koja razgibavanjem nestane
• jutarnja zakočenost križa koja može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati
• bol i zakočenost šire se od lumbalnog dijela preko torakalnog pa do cervikalne kralješnice
• upalni proces na oba sakroiliakalna zgloba
• “znak tetive na luku” – pri laterofleksiji trupa javlja se povišenje tonusa paravertebralne muskulature na strani laterofleksije. Mišići se napinju da spriječe pokret koji izaziva bol.
• pozitivan “cervikalan flesh” – iz stava mirno pacijent ne može dotaknuti zid okcipitalnom kosti
• “fenomen gumene lopte” – izbočenje i uvlačenje trbuha pri disanju. To abdominalno disanje javlja se kao posljedica smanjenja mobilnosti toraksa.

U završnoj fazi kralješnica ima izgled poput “bambusovog štapa” zbog okoštavanja vezivnog tkiva.

Tipične deformacije koje se javljaju kod ankilozantnog spondilitisa, poznatije kao “stav skijaša” su sljedeće:

• izravnata lumbalna lordoza
• pojačana torakalna kifoza
• pojačana cervikalna lordoza
• skraćeni mišići prsnog koša (mm.pectoralisi)
• spuštena ramena
• ulegnuti toraks
• trbuh izbočen
• kukovi i koljena u fleksiji

Liječenje Ankilozantnog spondilitisa

Liječenje obuhvaća opće mjere (reguliranje tjelesne težine, prolongirani dnevni odmor u potrbušnom položaju na prikladnom ležaju), medikamentozna terapija, fizikalna terapija (u remisiji se provode postupci za smanjenje tonusa paravertebralne muskulature), terapijske vježbe, radnu terapiju , edukaciju pacijenta i operativno liječenje.

Terapijske vježbe se počinju provoditi od onog dana kada se postavi dijagnoza. Pacijent se uključuje u puni program kojeg čine:

VJEŽBE DISANJA – provode se vježbe disanja torakalnog tipa kojima je cilj održavanja mobilnosti rebara ili usporenje okoštavanja kostovertebralnih i kostotransverzalnih zglobova.

VJEŽBE JAČANJA – odnose se prvenstveno na jačanje ekstenzora trupa i mišiće ekstenzore ekstremiteta. Oko jačanja abdominalne muskulature i fleksora natkoljenice podijeljena su mišljenja i svakako bi ih trebalo izbjegavati ukoliko se razvila torakalna kifoza i fleksiona kontraktura kuka.

Ako se razvije koksitis indicirano je provođenje izometričkih vježbi jačanja mišića pelvitrohanterne muskulature za stabilizaciju kuka, a postaje kontraindicirano provođenje hidrokineziterapije.

VJEŽBE ZA POVEĆANJE MOBILNOSTI KRALJEŠNICE – provode se u vidu aktivnih ili potpomognutih dinamičkih vježbi na suhom ili u vodu.

Za vratnu kralježnicu karakteristične su asistirane vježbe s trakcijom uz izvođenje svih pokreta do granice boli, a provode se u sjedećem ili ležećem položaju, iste vježbe moguće je izvoditi i u suspenzivnoj napravi;

Vježbama istezanja povećava se mobilnost skraćenih mišića prsnog koša, ramenog pojasa, mišića iliopsoasa. Provode se uz pomoć terapeuta, u suspenziji ili uz švedske ljestve.

VJEŽBE ZA POVEĆANJE MOBILNOSTI ZGLOBOVA – provode se potpomognutim vježbama od strane terapeuta, vježbama u suspenzivnim napravama, vježbama sa pomagalima (štap), te vježbama u vodi.

Kad god je to moguće daje se prednost vježbama u vodi koja mora biti 36 do 38˚C. Osim toplinskog učinka, voda je djelotvoran medij zbog djelovanja sile uzgona čime se, ako se pridoda korištenje specijalnih plovki, može postići učinak maksimalne relaksacije.

Vježbe je potrebno provoditi dva puta dnevno u trajanju od 20 minuta, a taj tempo vježbanja pacijent bi trebao nastaviti i u kućnom režimu.

Apsolutne kontraindikacija za provođenje medicinske gimnastike su: spondilodiscitis i atlanto-aksijalna dislokacija.

EDUKACIJA

Pacijenta je važno upoznati sa prirodom bolesti, čime se postiže razumijevanje rehabilitacijskog procesa i aktivna suradnja od strane pacijenta u tom procesu.

Fizioterapeut provodi edukaciju o važnosti prevencije nastanka kontraktura zglobova i skraćenja mišića, kao i o metodama za njihovo sprječavanje. Podučava pacijenta o načinima promjene životnih navika koje će usporiti progresiju bolesti i pravilnom, pogotovo kontinuiranom izvođenju vježbi.

Ako se ankilozantni spondilitis javi u mlađoj životnoj dobi, postojanje ove dijagnoze treba uzeti u obzir prilikom izbora životnog zanimanja.

The post Ankilozantni spondilitis (Bechterewljeva bolest) appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Pogledajte nekoliko jednostavnih vježbica kojima možete pozitivno utjecati na vašu kralježnicu:

1. Legnite na trbuh, ostanite u tom položaju nekoliko sekundi i dišite normalno
2. Ležeći na trbuhu oslonite se na laktove. Ostanite u tom položaju nekoliko minuta. Dišite normalno.
3. Ležeći na trbuhu ispružite laktove i oslonite se na ruke. Ostanite u tom položaju nekoliko sekundi, zatim se vratite u početni položaj (ležeći). Prilikom podizanja ramena izdahnite. Bitno je da u krajnjem podignutom položaju kukovi ostanu na podlozi bez podizanja.

Posturalna korekcija – Zapamtite da je jedan od najčešćih uzroka nastanka bolova u donjem dijelu kralježnice dugotrajno sjedenje. Ukoliko na poslu dugo sjedite, pokušajte svakih 2 sata malo prošetati i razgibati se. Uzmite mali jastučić koji možete položiti iza leđa i na taj način dodatno pomoći svojoj kralježnici.

Ove vježbice možete ponavljati nekoliko puta dnevno.

The post Bolovi u križima – lumbalnom dijelu appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Kako i kada nastaju bolovi u vratu

Navedene promjene se javljaju kod starijih ali i mlađih osoba što dokazuje da osim starenja u stvaranju degeneracije intervertebralnog diska sudjeluju i drugi različiti faktori. Prvi simptomi se javljaju kako se razvijaju degenerativne promjene a prvi klinički znakovi nastaju kada pulpozna jezgra podraži živčane završetke u perifernom sloju fibroznog prstena i uzdužnog ligamenta.

Kod pacijenata se javlja bol u zahvaćenom dijelu kralježnice zbog pritiska na korijen živca zatim nastaje nestabilnost vertebralnog dinamičkog segmenta uslijed rupture fibroznog prstena, te u tom dijelu dolazi do povećane pokretljivosti koja je uzrok povećane aktivnosti muskulature u kojoj se javlja umor, bol i neravnoteža zbog stalno povećanog tonusa.

Manifestacija kliničke slike može nastati u području razvoja degenerativnih promjena (vertebralni sindrom) no simptomi se mogu prenijeti i na udaljena mjesta od kralježnice pri iritaciji ili kompresiji spinalnih korjenova ili krvnih žila (vertebrogeni sindrom). Može doći i do pritiska na živčane strukture (kompresijski sindrom).

Vertebralni sindrom klinički se očituje lokalnim simptomima boli, napetom paravertebralnom muskulaturom, oštećenom funkcijom i promjenom oblika vertebralnog dinamičkog segmenta (skolioza, kifoza).
Vertebrogeni sindrom se odlikuje bolovima koji se prenose na glavu, u gornje udove kod vratne kralježnice ili u donje kod lumbalne kralježnice, motoričkim ispadima, ispadima osjeta i cirkulatornim simptomima.

Oštećenje diska u gornjem dijelu vratne kralježnice (C2-C3,C3-C4) stvara bol u području lopatice ili ramena

Oštećenje diska u gornjem dijelu vratne kralježnice (C2-C3,C3-C4) stvara bol u području lopatice ili ramena , dok oštećenje donjeg dijela vratne kralježnice izaziva bol u šaci. Pritisak diska na šesti i sedmi spinalni korijen uzrokuje bol u prednjem dijelu stjenke prsnog koša. Zbog kompresije petog i šestog spinalnog korijena reducirana je i gruba motorna snaga a razvijaju se trofičke promjene određenih skupina mišića.

Kod protruzije diska (C4-C5,C6-C7) dolazi do motornih ispada u jednoj ruci ili u obje, slabost s ukočenošću, prisutni su trnci u jednoj ili u obje šake.

Kod pacijenata sa takvim simptomima vrlo je važno napraviti određene dijagnostičke postupke (EMNG,MR) kako bi se postavila točna dijagnoza jer samo tako možemo znati što je pacijentu i kako mu možemo pomoći.

Liječenje bolova u vratu :

U slučaju akutne protruzije intervertebralnog diska potrebno je mirovanje u povoljnom položaju te uzimanje analgetika. Trakcija preko lubanje se provodi jedino u slučaju ako mirovanje i analgetici nisu dali zadovoljavajući rezultat, a ako i trakcija ne da zadovoljavajući rezultat indicirano je operativno liječenje (nakon konzultacije s neurokirurgom).

Kod pacijenata kod subakutne i kronične boli koja je izazvana kompresijom spinalnih korijena  liječenje se provodi odmaranjem mirovanjem te rasterećenjem Schanzowim ovratnikom. Indicirana je i vrlo važna dobra i ciljana fizikalna terapija. Od procedura fizikalne terapije preporuča se elektroanalgezija , ultrazvuk, te medicinska masaža.

Medicinska gimnastika se provodi ciljano i vrlo oprezno. Vježbama jačamo oslabljenu muskulaturu, povećavamo gibljivost  te korigiramo držanje tijela. Pacijenti sa takvom dijagnozom moraju obavljati dva puta godišnje fizikalnu terapiju, redovito se masirati te provoditi naučene vježbe.

The post Bolovi u vratu, vratnoj kralježnici appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Anatomija lumbalnog dijela kralježnice

Prostor između dva kralješka naziva se vertebralni dinamički segment, te kod pacijenata sa križoboljom najčešće degenerativne promjene nalazimo upravo u tom području. Vertebralni dinamički segment sastoji se kako smo rekli od po dva susjedna kralješka između kojih je disk, međukralješničkih otvora i intervertebralnih zglobova.

Svaki disk je građen od želatinozne okruglaste jezgre (koja čini središnji dio), oko koje se nalazi fibrozni prsten. Fibrozni prsten je vrlo čvrst, jer mu se niti križaju i urasle su u kost trupa kralješka. On povezuje trupove kralješka, omogućuje njihovu gibljivost te pruža čvrst oslonac jezgri koja bolje djeluje kao amortizer pritiska, te sprječava da jezgra pri naglim pokretima ili nekim opterećenjima sklizne sa svoga mjesta.

Degenerativne promjene se najprije pojavljuju na intervertebralnom disku

Vidimo dakle da prostor među trupovima kralježaka služi pokretima iako nije građen kao pravi zglob. Degenerativne promjene se najprije pojavljuju na intervertebralnom disku da li kao proces starenja, neke traume ili genetskog razloga. Degeneracija intervertebralnog diska očituje se smanjenjem elastičnosti jezgre diska, smanjenjem njezina oblika, fisurama i rupturom pojedinih vlakana fibroznog prstena te suženjem intervertebralnog prostora.

Intervertebralni disk zbog smanjenog vezanja vode u jezgri postaje neelastičan, slabije djeluje kao amortizer pritiska te slabije odolijeva mikrotraumatskim oštećenjima. Fibrozni prsten vremenom puca te se u njega utiskuju dijelovi želatinozne jezgre. S napredovanjem degenerativnih promjena raspada se hrskavična pokrovna ploča i disk. Prostor između dva kralješka se sužuje te dolazi do približavanja trupova kralješka.

Kada i zašto dolazi do bolova u lumbalnom dijelu kralježnice?

Degenerativne promjene na kralježnici se javljaju kod starijih osoba ali i kod osoba mlađe dobi. Vjerojatno i današnji način života, sjedeći posao, nedovoljna tjelesna aktivnost pogoduju bržem razvoju degenerativnih promjena. S razvojem degenerativnih promjena pojavljuju se i prvi simptomi. Bol se najčešće javlja u lumbalnom dijelu kralježnice jer je tamo mehaničko opterećenje najveće ne samo statičko nego i dinamičko. Opterećenje je najveće na onim mjestima gdje jedan dobro pokretan dio kralježnice prelazi u drugi koji je slabo pokretan ili sasvim nepokretan.

Simptomi su jaka probadajuća bol u lumbosakralnom području, iskrivljeno i ukoćeno držanje a muskulatura tog područja je bolna i napeta na dodir.

U većini slučajeva kada se lumbago prvi puta pojavi on nakon kratkog vremena i nestaje jer je pritisak prolazan te mu većina pacijenata ne pridaje pažnju i ne poduzima nikakve mjere liječenja. Problemi se javljaju tek onda kada se lumbago ponovo pojavi, bol je obično jača tjednima traje te se tada većina pacijenata javlja liječniku.

Liječnik pacijenta upućuje na neku od dijagnostičkih pretraga, najčešće na snimanje kralježnice rentgenom (gdje se vide starija oštećenja). Skuplje pretrage  ali znatno djelotvornije su MR (magnetska rezonanca) i CT (kompjuterizirana tomografija), pa ih pacijenti u akutnoj fazi bolesti vrlo rijetko kada i naprave.

Nakon provedene dijagnostičke obrade i postavljene dijagnoze pacijent se upućuje na fizikalnu terapiju koja ima vrlo važnu, praktički glavnu ulogu.

Fizikalna terapija kod lumbaga

Fizikalna terapija ima za cilj da se održi i uspostavi funkcija kralježnice za slobodno kretanje u prostoru i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Kod određivanja fizikalne terapije vrlo je važno da je postavljena dijagnoza točna jer samo ciljanom fizikalnom terapijom imamo najveće izglede za uspješnost liječenja. Od fizikalnih procedura najčešće apliciramo magnetoterapiju, laser, neke vrste elektroterapije te izvodimo vježbe istezanja i jačanja muskulature ali ih izvodimo kada ta akutna faza malo popusti (nakon 4 do 5 dana primjene fizikalne terapije). Ono što je vrlo važno za pacijenta da dobro naučene vježbe svakodnevno izvodi kako bi muskulaturu oko oštećene kralježnice ojačao, pa su izgledi da se lumbago ponovi manji.

Pacijente treba educirati kako u svakodnevnim aktivnostima pravilno izvoditi određene radnje (pravilno sjedenje, ustajanje i lijeganje, nošenje i dizanje tereta itd.).

Ako pacijenti zanemaruju i ne liječe lumbago može doći do još jačih i izraženijih degenarativnih promjena na kralježnici pa čak i do klijenuti mišića te je tada najčešće indiciran operativni zahvat (o tome odlučuje neurokirurg) jer konzervativni način liječenja ne daje dobre rezultate.

The post Lumbago – bolovi u donjem dijelu kralježnice appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Lasegue test

The post Lasegue test appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.