Osim pokreta fleksije i ekstenzije, koljeni zglob odgovoran je i za prijenos opterećenja prilikom kretanja. Kao takav, koljeni zglob podložan je čestim ozljedama.

Svaka ozljeda koljena iziskuje individualan pristup i nadzor stručnjaka. Dugoročno je ipak iznimno bitno jačanje stabilnosti koljenog zgloba kako se povrede ne bi ponavljale.

Pripremili smo za vas prikaz 10 vježbi za koljena. Osim vježbi snaženja, iznimno su bitne i vježbe istezanja struktura oko koljenog zgloba, kao i ekscentrične vježbe. Sve te vježbe uključene su su slijedećih 10 vježbi.

Vježbe za koljena izvodite polako, pazite na posturu i ukoliko niste sigurni koje su vježbe prilagođene vama, savjetujte se sa fizioterapeutom!

Vježbe za koljena 1

Omotajte elastičnu traku oko oba skočna zgloba. Zauzmite položaj plenka (Oslonac na podlaktice i stopala uz zadržavanje ravnog trupa). Podižite ravno nogu po nogu sa ispruženim koljenom. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom!

Vježbe za koljena 2

Omotajte elastičnu traku oko oba skočna zgloba. Zauzmite položaj ležanja na boku kako je navedeno na slici. Podižite ravno nogu sa ispruženim koljenom. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom!

Vježbe za koljena 3

Zauzmite sjedeći položaj naslonjeni uz zid kako je navedeno na slici. Položaj zadržite između 10-20 sekundi ili duže ovisno o stupnju treniranosti. Vježbu ponovite 10 puta.

Vježbe za koljena 4

Omotajte elastičnu traku oko skočnog zgloba. Iz neutralnog stojećeg položaja kako je navedeno na slici ispružite nogu prema naprijed pa prema natrag sa ispruženim koljenom. Pazite na ispravan položaj trupa. U krajnjem položaju zadržite nogu 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta u svakom smjeru pa zamijenite nogu.

Vježbe za koljena 5

Iz neutralnog položaja napravite korak na povišeni predmet dok ne zauzmete položaj na desnoj slici. Nakon toga se ponovno vratite natrag u početni položaj sa lijeve slike. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom.

Vježbe za koljena 6

Iz početnog stojećeg položaja radimo iskorak jednom i drugom nogom. Stražnja noga odnosno koljeno savija se prema podlozi. Pripazite da zadržite uspravan stav! Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom.

Vježbe za koljena 7

U sjedećem položaju ispružimo ruke i pokušamo dotaknuti nožne prste. Pazite da ne odižete koljena! Ovom vježbom istežemo stražnju ložu

Vježbe za koljena 8

Iz neutralnog položaja prikazanog na lijevoj slici, napravite pretklon prema naprijed i pokušajte dotaknuti nožne prste rukom. pripazite da koljena ostanu ispružena cijelo vrijeme. Zadržite krajnji položaj 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta.

Vježbe za koljena 9

Iz neutralnog položaja prikazanog na lijevoj slici, primite potkoljenicu rukom i pokušajte dotaknuti stražnjicu. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom. Pazite da zadržite uspravan stav. Ovom vježbom istežemo ekstenzore koljenog zgloba

Vježbe za koljena 10

Iz neutralnog položaja ležeći na leđima, primite koljeno jedne noge i privucite ga ka sebi kako je prikazano na slici. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom.

The post Vježbe za koljena appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Skakačko koljeno uglavnom pogađa sportaše, ali i rekreativce. Problem se javlja kada u toku izvođenja aktivnosti u velikoj mjeri opterećujemo koljeni zglob, najčešće kod dugotrajnog trčanja ili vježbama koje uključuju česte skokove. 

Što uzrokuje sindrom skakačkog koljena?

Pojavljivanje i uzroci skakačkog koljena predmet su brojnih medicinskih i fizioterapijskih istraživanja koja su rezultirala značajnim zaključcima. Kao prvo, uočeno je da je skakačko koljeno pojava koja se znatno češće javlja kod aktivnih sportaša nego u slučaju rekreativnog bavljenja sportom i to dvostruko češće kod muškaraca u odnosu na žene. 

Najčešći uzroci koji utječu na nastanak skakačkog koljena su znatna dinamička opterećenja ekstenzornog sustava koljenog zgloba. U slučaju da dođe do ozljede koljenog zgloba, patela u zglobu gubi potporu i svoje sigurno uporište što je glavni uzrok boli u koljenu koja u konačnici vodi poteškoćama u izvođenju različitih treninga ili tjelesnih aktivnosti. 

Postoji mnogo čimbenika koji uzrokuju pojavu skakačkog koljena. Jedan od najčešćih uzroka pronađen je u lošoj biomehanici kretanja koja je u direktnoj vezi s loše usvojenim obrascem kretanja, a samim time i lošom neuromuskularnom kontrolom.

Samim time, ukoliko se tehnički optimalno izvode kretnje, znatno se mogu smanjiti opterećenja na strukture koje su od ključne važnosti u pojedinom sportu ili profesiji

Simptomi koji se javljaju kod skakačkog koljena

Kao i kod većine ozljeda, bol se javlja kao glavni simptom skakačkog koljena. U ovom slučaju, bol se javlja na prednjoj strani koljena, a osim boli skakačko koljeno karakterizira i gubitak funkcije ekstremiteta.  

Jedan od najsigurnijih znakova skakačkog koljena je osjećaj bola prilikom palpacije vrha patele u poziciji kada je noga ispružena. U slučaju kada je noga savinuta pod kutom od 90° bol se značajno smanjuje ili uopće nije prisutna. 

Simptome skakačkog koljena moguće je podijeliti u četiri glavne skupine: 

• Bol nakon  izvođenja aktivnosti
• Bol na samom početku aktivnosti (nakon procesa zagrijavanja bol prestaje)
• Bol prije, tijekom i nakon aktivnosti
• Puknuće tetive m. quadriceps femoris ili patelarne sveze

Dijagnostički postupci kod skakačkog koljena

Najveći broj pacijenata temeljem iscrpnog razgovora popraćenog pomnim kliničkim pregledom dobije odgovarajuću dijagnozu postojanja skakačkog koljena. U toku kliničkog pregleda, pacijent leži na leđima, ispruženih nogu, a liječnik potom potiskuje patelu prema stopalu i to na način da palcem jedne ruke pritisne bazu patele, što podiže vršak patele i omogućuje detaljnu palpaciju vrška.

Osim toga, tijekom kliničkog  pregleda liječnik se koristi i drugim kliničkim testovima pomoću kojih se utvrđuje razina stabilnosti koljena. Potrebno je isključiti i neka druga oštećenja kao što su ozljede meniska, ligamenata ili hrskavice koljenog zgloba.

Najčešće korišten test, a smatra se i najpouzdanijim kod dijagnoze skakačkog koljena, je Bassetov znak. Pacijent osjeća bol u položaju kada je noga ispružena, a pritom se vrši palpacija vrška patele. Potom se noga savije pod kut od 90˚ i tada intenzitet boli značajno opada ili se bol uopće ne pojavljuje. 

Nakon kliničkog pregleda najčešće je dovoljno napraviti ultrazvučni pregled patelarnog ligamenta i na taj način potvrditi promjene.

Kada sumnjamo na povezanu intraartikularnu ozljedu, potrebno je napraviti i magnetsku rezonancu koljenog zgloba. 

Liječenje i fizioterapija kod skakačkog koljena

Kako bi se zahvaćeno područje u što skorijem roku vratilo u prvobitno stanje, odnosno kako bi se lokalni upalni proces smirio, potrebno je provesti ciljanu fizikalnu terapiju. Kod akutnih stadija ozljede vrlo ja važno prestati sa sportskim aktivnostima koje pretjerano opterećuju zahvaćeni ekstremitet. 

Iznimno je važno u prvoj fazi dok su znaci upalnog procesa još prisutni staviti lokalno hladne obloge i prekinuti aktivnost. U toj fazi primjenjuju se još i procedure fizikalne terapije kao što su laser, elektroterapija, magnetna terapija i udarni val koji može značajno ubrzati tijek rehabilitacije. 

Ipak sindrom skakačkog koljena zna dugo praviti nelagodu i često pacijenti mjesecima znaju osjećati nelagodu. Dugoročno, iznimno je bitno uključiti vježbe za jačanje muskulature koljenog zgloba kao i istezanje mišića stražnje lože. Ekscentrične vježbe pokazale su se kao dobar pristup u jačanju i stabilizaciji koljenog zgloba i trebalo bi ih implementirati u rad. 

Kao što smo rekli, konzervativno liječenje skakačkog koljena ponekad podrazumijeva dugotrajnost i iziskuje upornost kako pacijenta tako i fizioterapeuta.

Kirurški način liječenja primjenjuje se tek iznimno u kasnijim stadijima bolesti, a zasniva se na načelu uklanjanja oštećenog dijela tkiva i ubrzanja procesa zacjeljivanja.

Ponekad se sindrom skakačkog koljena povezuje sa pojavom boli ispod patele na hvatištu ligamenta patele. Takav problem se dešava kod djece i uzrokovan je bolovima u području zone rasta. Taj sindrom naziva se Osgood Shlatterova bolest i ne treba ga povezivati sa sindromom skakačkog koljena.

Primjer vježbi kod skakačkog koljena

Vježba 1

U stojećem položaju savinite koljeno i privucite ga stražnjici. Pazite da zadržite uspravan stav. Ovom vježbom istežemo ekstenzore koljenog zgloba

Vježba 2

U sjedećem položaju ispružimo ruke i pokušamo dotaknuti nožne prste. Pazite da ne odižete koljena! Ovom vježbom istežemo stražnju ložu

Vježba 3

Iz početnog stojećeg položaja radimo iskorak jednom i drugom nogom. Stražnja noga odnosno koljeno savija se prema podlozi. Pripazite da zadržite uspravan stav!

Ako želite naučiti više vježbi za koljeni zglob, prikaz vježbi možete vidjeti ovdje… https://www.fizioterapeut.hr/fizikalna-terapija/vjezbe-za-koljeno/

The post Skakačko koljeno – Jumper’s knee appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.