Dupuytrenova kontraktura – skraćenje palmarne fascije

Fizioterapeut — Sun, 26 Apr 2020 12:55:20 +0000

Dupuytrenova kontraktura

Dupuytrenova kontraktura je bolest koja predstavlja zadebljanje i skraćenje palmarne fascije (aponeuroze). Klinička slika je tipična i lako prepoznatljiva. Područje šake ima izgled poput debelog užeta, a karakteristična je bol i fleksijska kontraktura prsta (nemogućnost ispravljanja), obično četvrtog, a ponekad i petog. U tom odebljanom naboru kože mogu se napipati i čvorići.

Čvorovi se najčešće pojavljuju na ulnarnoj polovici dlana. Njihovo tipično mjesto je između proksimalnog i distalnog žlijeba dlanova. Na radijalnoj strani lokalizacija je rjeđa. Rijetkost je njihova prisutnost u području zapešća. Čvorovi su kruti i obično su bolni na pritisak.

Kontraktura prsta prvo nastaje u metakarpofalangealnom , a potom i u interfalangealnom zglobu.

Dupuytrenova kontraktura obično započinje u dobi od 30 do 40 godina, iako čak i djeca mogu oboljeti od te bolesti. U dobi od 30 do 40 godina vjerojatnost razvoja bolesti kod muškaraca je 6 do 8 puta češća. Vrhunac pojave kod žena je 60-ih, dok se kod muškaraca javlja 50-ih godina.

U samom početku koža se nad zahvaćenim područjem namreška i nabire, a kasnije može i srasti sa fascijom (odnosno aponeurozom) ispod nje, pa nastaje fleksijska kontraktura prstiju, jer same tetive i ovojnice kod ove bolesti nisu promijenjene.

Klinička slika Dupuytrenove kontrakture

Prvi je znak, kako je i ranije navedeno, obično osjetljiv čvorić na dlanu, većinom uz srednjak ili prstenjak, koji postupno postaje sasvim bezbolan. Nakon toga se stvara površni tračak koji kontrahira MCP i interfalangealne zglobove, tako da se konačno cijela šaka zna saviti u luk.

Ponekad dolazi i do fibroznog zadebljanja dorzuma PIP zglobova (Garrodovi jastučići), do fibromatoze penisa (Peyronieova bolest) u 7–10% pacijenata, a ponekad i do čvorića na stopalu (plantarna fibromatoza). Druge vrste fleksijskih deformiteta prstiju javljaju se u sklopu šećerne bolesti, SS i kronične refleksne simpatičke distrofije, pa ih treba razlikovati.

Obolijevaju češće muškarci, i to u omjeru 10:1. Incidencija bolesti raste s dobi, češća je u bijelaca i u muškaraca. Često zahvaća obje šake. Etiopatogeneza je nepoznata. Učestalost je veća kod bolesnika sa dijabetesom, epilepsijom, alkoholizmom, kroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima.

Liječenje Dupuytrenove kontrakture

Liječenje u ranoj fazi obuhvaća lokalnu primjenu ultrazvuka, lasera i istezanje putem vježbi, te infiltracije kortikosteroida. Uspjesi takvog liječenja nisu uvijek zadovoljavajući, pa se ponekad pristupa i kirurškom zahvatu (fascijektomiji).

Slična promjena može nastati i na tabanu stopala. Ona se naziva Ledderhoseova bolest i obično ne dovodi do većih smetnji.

U novije vrijeme se sve češće primjenjuje i terapija udarnim valom.

Na dorzalnoj površini proksimalnih interfalangealnih zglobova prstiju ruke mogu koža i potkožje odebljati u obliku okruglog ograničenog jastučića. To su kožni jastučići, susreću se rijetko, ne utječu na funkciju šake, obično ne uzrokuju niti tegobe, a mogu biti kombinirani sa dupuytrenovom bolešću.

The post Dupuytrenova kontraktura – skraćenje palmarne fascije appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Ozljeda Achillove tetive

Fizioterapeut — Sun, 26 Apr 2020 12:33:03 +0000

Najznačajniji mišić potkoljenice naziva se m. triceps surae kojega svi poznajemo pod nazivom “list”. Proteže se stražnjom stranom potkoljenice i odgovoran je za pokret plantarne fleksije stopala, odnosno pomicanja stopala prema dole (npr. stajanje na prstima). M. triceps surae se sastoji od tri mišića, dva m. gastrocnemiusa i m. soleusa. Na svojem donjem dijelu mišići prelaze u tetivno tkivo i vežu se na petnu kost. To tetivno tkivo naziva se još popularno i Achillovom tetivom.

Problemi sa Achillovom tetivom spadaju u najčešće trkačke povrede današnjice

Achillova tetiva je vrlo jaka i debljine je oko 1.5 cm. Ona prenosi snagu mišića lista na petu te je pritom izložena ekstremnom opterećenju. Pri skoku uvis, na tu tetivu djeluju sile koje su i do 15 puta veće od tjelesne težine, a za vrijeme trčanja na duge pruge, tetiva je izložena silama koje iznose više od 1000 tona. Zbog toga često dolazi do preopterećenja i nadraženosti.

Problemi sa Achillovom tetivom spadaju u najčešće trkačke povrede današnjice. Zbog bolova u “listu” velik broj trkača ne mari puno, odnosno povezuje te bolove sa dugotrajnim treningom, jakom trkom ili pak napornim dionicama, a takvi bolovi najčešće bivaju “pretrčani” bez posebnog tretmana. Najveći problem nastaje upravo nagomilavanjem takvih mikrotrauma, kada bol u Ahilovoj tetivi ne prestaje, i povreda postane kronična.

…mikrotrauma + trening + mikrotrauma + trening…. = K R O N I Č N A U P A L A

Upalni stadij, koji su svi zasigurno doživjeli karakterizira nekoliko simptoma :

- bol u potkoljenici prvi je znak upalnog procesa i javlja se najčešće prilikom pokušaja trčanja ili kod hodanja.
- jutarnja ukočenost u listu odnosno bol koja se javlja odmah nakon buđenja prilikom oslanjanja na nogu.
- oteklina
- palpatorno tvrda tetiva

Zanimljivo je kako je ponekad teško uzeti odmor i zaliječiti povredu, pa nastavljamo trenirati unatoč velikim bolovima i tako riskiramo da duže ostanemo izvan aktivnog trčanja. Naime, učestalim upalama i mikrotraumama na tetivi ostaje ožiljno tkivo i ona se zadeblja. Tako postaje manje elastična, samim time osjetljivija na povrede, i tada je jedini vid regeneracije OPERACIJA.

Stoga sami prosudite koliko je pametno igrati se sa upalom Achillove tetive, koliko je pametno zanemariti signale koje nam tijelo daje kada se preforsiramo, i nastaviti trenirati….

The post Ozljeda Achillove tetive appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.