Kod tortikolisa nailazimo na mišićnu oteklinu ili kontrakturu mišića sternokleidomastoideusa, ili ponekada i obje pojave istodobno, a odsutni su bilo kakvi koštani, neurološki ili očni poremećaji. Bolest se može manifestirati i u djece starije dobi.

Etiologija tortikolisa

Etiologija tortikolisa može biti različita. Neki autori govore o tome kako bi uzrok mogla biti trauma prilikom porođaja, dok drugi spominju i nasljedni faktor. Kod neke djece se uopće ne nailazi na znakove koji bi govorili o poznatoj etiologiji.

Klinička slika kod tortikolisa

Klinička slika tortikolisa je karakteristična po nagnutom držanju glave (u prvim tjednima nakon trudnoće) u jednu stranu. Pri tome je pokretljivost glave ograničena na bolesnu stranu.

Nešto kasnije dolazi i do plagiocefalije (asimetrija stražnjeg dijela glave). Kod rotacije glave na bolesnu stranu može se napipati skraćen i napet mišić sternocleidomastoideus.

U djece starije od 3 mjeseca može se uočiti i asimetrija lica koja kasnije postaje izraženija. Asimetrija lica znači da je bolesna polovica lica smanjena i zaostala u razvoju u odnosu na zdravu stranu.

Kod neliječene djece sa tortikolisom veći ili manji stupanj asimetrije lica stalan je nalaz. U starije neliječene djece može doći i do pojave skolioze vratnog i torakalnog djela.

Diferencijalna dijagnoza kod tortikolisa

RTG snimke i anteroposteriornoj i postraničnoj projekciji upozoriti će na eventualne koštane prirođene anomalije vratne kralježnice (Klipell-Feilov sindrom, atlantookcipitalna fuzija, anomalije odontoidnog nastavka). Traumatske promjene ne moraju uvijek biti vidljive na RTG nalazu.

Upalne bolesti koje mogu uzrokovati tortikolis su: limfadenitis vrata, teške angine, infektivni parotitis.  Bolesnici s okularnom disfunkcijom, položajem glave nastoje ispraviti nepravilnost vida, pa se može sekundarno razviti mišićni tortikolis.

Malpozicijski tortikolis

Treba istaknuti da je kod djece do tri mjesec a života simptom tortikolis, bez znakova oštećenja sternocleidomastoideusa i bez znakova bolesti relativno čest nalaz i tada govorimo o takozvanom malpozicijskom tortikolisu.

Malpozicijski tortikolis lijeći se vježbama, gumenim ovratnikom, korekcijom položaja glave jastukom, načinom prehrane sa bolesne strane. Valja naglasiti da je liječenje malpozicijskog tortikolisa u gotovo svim slučajevima uspješno.

Liječenje tortikolisa

U liječenju tortikolisa najveću ulogu ima fizikalna terapija i to medicinska gimnastika. Vježbe se baziraju na istezanju mišića sternocleidomastoideusa  kako bi se fizički spriječio dizbalans između jakosti lijeve i desne strane. U većini slučajeva, kada se odmah krene sa fizikalnom terapijom uspjeh liječenja je velik. U nekim težim slučajevima (obično kada se kasno krene sa fizikalnom terapijom – nakon 1-2 godine života) potrebno je operativno djelovati na produženje – opuštanje mišića sternocleidomastoideusa.

Vježbice koje možete raditi kod kuće

• Dijete leži na trbuhu. Okrenite mu glavu na stranu skraćenog mišića. Dok je dijete fiksirano uz podlogu, jednom rukom mu fiksirajte rame. Drugom rukom spustite glavicu tako da brada ide u pravcu ramena. Zabavite ga sa igračkama kako bi dijete bolje reagiralo na terapiju.
  
• Dijete leži na trbuhu. Zainteresirajte ga sa igračkama kako bi podiglo glavu i pratilo igračku. Pomičite igračku sa jedne na drugu stranu kako bi se glavica okrenula u stranu. Ovom vježbom jačamo mišiće vrata.

Video vježbe kod tortikolisa

The post Tortikolis – prirođeni krivi vrat appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Kako i kada nastaju bolovi u vratu

Navedene promjene se javljaju kod starijih ali i mlađih osoba što dokazuje da osim starenja u stvaranju degeneracije intervertebralnog diska sudjeluju i drugi različiti faktori. Prvi simptomi se javljaju kako se razvijaju degenerativne promjene a prvi klinički znakovi nastaju kada pulpozna jezgra podraži živčane završetke u perifernom sloju fibroznog prstena i uzdužnog ligamenta.

Kod pacijenata se javlja bol u zahvaćenom dijelu kralježnice zbog pritiska na korijen živca zatim nastaje nestabilnost vertebralnog dinamičkog segmenta uslijed rupture fibroznog prstena, te u tom dijelu dolazi do povećane pokretljivosti koja je uzrok povećane aktivnosti muskulature u kojoj se javlja umor, bol i neravnoteža zbog stalno povećanog tonusa.

Manifestacija kliničke slike može nastati u području razvoja degenerativnih promjena (vertebralni sindrom) no simptomi se mogu prenijeti i na udaljena mjesta od kralježnice pri iritaciji ili kompresiji spinalnih korjenova ili krvnih žila (vertebrogeni sindrom). Može doći i do pritiska na živčane strukture (kompresijski sindrom).

Vertebralni sindrom klinički se očituje lokalnim simptomima boli, napetom paravertebralnom muskulaturom, oštećenom funkcijom i promjenom oblika vertebralnog dinamičkog segmenta (skolioza, kifoza).
Vertebrogeni sindrom se odlikuje bolovima koji se prenose na glavu, u gornje udove kod vratne kralježnice ili u donje kod lumbalne kralježnice, motoričkim ispadima, ispadima osjeta i cirkulatornim simptomima.

Oštećenje diska u gornjem dijelu vratne kralježnice (C2-C3,C3-C4) stvara bol u području lopatice ili ramena

Oštećenje diska u gornjem dijelu vratne kralježnice (C2-C3,C3-C4) stvara bol u području lopatice ili ramena , dok oštećenje donjeg dijela vratne kralježnice izaziva bol u šaci. Pritisak diska na šesti i sedmi spinalni korijen uzrokuje bol u prednjem dijelu stjenke prsnog koša. Zbog kompresije petog i šestog spinalnog korijena reducirana je i gruba motorna snaga a razvijaju se trofičke promjene određenih skupina mišića.

Kod protruzije diska (C4-C5,C6-C7) dolazi do motornih ispada u jednoj ruci ili u obje, slabost s ukočenošću, prisutni su trnci u jednoj ili u obje šake.

Kod pacijenata sa takvim simptomima vrlo je važno napraviti određene dijagnostičke postupke (EMNG,MR) kako bi se postavila točna dijagnoza jer samo tako možemo znati što je pacijentu i kako mu možemo pomoći.

Liječenje bolova u vratu :

U slučaju akutne protruzije intervertebralnog diska potrebno je mirovanje u povoljnom položaju te uzimanje analgetika. Trakcija preko lubanje se provodi jedino u slučaju ako mirovanje i analgetici nisu dali zadovoljavajući rezultat, a ako i trakcija ne da zadovoljavajući rezultat indicirano je operativno liječenje (nakon konzultacije s neurokirurgom).

Kod pacijenata kod subakutne i kronične boli koja je izazvana kompresijom spinalnih korijena  liječenje se provodi odmaranjem mirovanjem te rasterećenjem Schanzowim ovratnikom. Indicirana je i vrlo važna dobra i ciljana fizikalna terapija. Od procedura fizikalne terapije preporuča se elektroanalgezija , ultrazvuk, te medicinska masaža.

Medicinska gimnastika se provodi ciljano i vrlo oprezno. Vježbama jačamo oslabljenu muskulaturu, povećavamo gibljivost  te korigiramo držanje tijela. Pacijenti sa takvom dijagnozom moraju obavljati dva puta godišnje fizikalnu terapiju, redovito se masirati te provoditi naučene vježbe.

The post Bolovi u vratu, vratnoj kralježnici appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.