Fitoestrogeni su najviše zastupljeni u soja, tofu, lanenom sjemenu i neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama i raži.  Nadalje folati također smanjuju rizik nastanka karcinoma.

Folatima bogate namirnice su limun, grejp, naranče i sokovi od spomenutog voća, zeleno povrće kao što je špinat, grah i grašak.

Antikancerogeno djelovanje imaju  i monoterpeni iz citrusa i komorača, te indoli, indol – 3 karbinol koji slabi djelovanje  hormona estrogena, a nalazi  se u prokulicama, brokuli, kupusu, i dr. povrću iz obitelji kucifera.

Unos omega-3 masnih kiselina

Budući da se prekuhavanjem indoli mogu izlučiti u vodu i smanjiti učinkovitost mnogih vitamina, preporučuje se jesti povrće tek prokuhano. Zeleni čaj sadrži antioksidanse, EGCG koji imaju protukancerogeno djelovanje. Preporučuje se piti 3 do 5 šalica dnevno.

Učestala konzumacija alkohola i debljina stvaraju visoki rizik za nastanak karcinoma dojke. Vrlo je bitan unos omega -3 masnih kiselina kako bi se uravnotežio omjer omega – 6 koji vrlo učinkovito djeluju kod upalnih procesa povezanih sa karcinomom dojke.

Osim plave ribe odličan su izbor laneno ulje i sjemenke lana . Snažan utjecaj na imunološki sustav imaju beta glukan iz medicinskih gljiva Maitake, Shitake i dr, zatim antioksidansi CoQ10, selen, CLA, protein sirutke, vitamini C, D i E.

Biljke i začini imaju također antikarcenogeno djelovanje. Od začina se preporučuje unositi kurkumu, đumbir, čili, češnjak, majčina dušica, mažuran,  origano , bosiljak, kim, korijander, ružmarin, peršin

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Rak dojke, prevencija prehranom appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

No, čovjek je jedina vrsta koja nastavlja piti kravlje mlijeko u odrasloj dobi i jedina je vrsta koja sustavno pije mlijeko druge vrste, a to nije biološki prihvatljivo! 

Žana je naglasila kako različiti zdravstveni programi propagiraju važnost, nužnost i dobrobiti korištenja mlijeka i mliječnih proizvoda, usađujući time lažna uvjerenja kako bez proizvoda mliječne industrije nema zdravlja i “čvrstih kostiju”, rasta i razvoja. 

No, dali se netko zaista izliječio uporabom kravljeg mlijeka?? A zanimljivo je to da se ni na jednom medicinskom fakultetu ne uči da mlijeko liječi recimo osteoporozu.

Mliječni proizvodi odnosno mliječne životinjske bjelančevine su zapravo rizik za zdravlje ukoliko stavimo na svijetlo pravu istinu, što danas pokazuju realno preko 200 znanstvenih istraživanja koji se naravno drže u tajnosti

Kravlje mlijeko – koliko znamo o kravljem mlijeku:

• Ne sadrži vlakna ili složene ugljikohidrate i ispunjeni su zasićenim mastima i kolesterolom.
• Također su u preradi mlijeka i bolesti krave dodaju razni dodaci ne bi li krava proizvela više mlijeka, gnojem, a često i pesticidima, hormonima i antibioticima, kojima se krave učestalo tretiraju zbog intenzivnog i nemilosrdnog uzgoja.
• Nepodnošenje šećera laktoze u mlijeku kod mnogih ljudi uzrokuje nadutost, bolove u želucu i proljeve.
• Zbog iznimno velike količine bjelančevina, masnoća i kazeina, mlijeko otežava probavu i unutrašnje organe što na posljetku dovodi do stvaranja kamenaca i cista.

Predavačica je navela primjere istraživanja koja su pokazala da osobe koje piju mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda češće obolijevaju od sljedećih tegoba:

alergija, astme, raka prostate, rektuma i dojke, srčanih bolesti, juvenilnog dijabetesa te neurodermitisa i upale ušiju kod djece, a nije isključena ni mogućnost prijenosa “bolesti kravljeg ludila” i raznih problema sa kostima kao recimo već poznata osteoporoza!

No, mnogi i dalje ne povezuju svoje stanje  sa onim kako se osjećaju  i kako im je! Suprotno jakom marketingu mliječne industrije, mlijeko zbog visokog sastava bjelančevina i neodgovarajućeg omjera kalcija i fosfora dovodi do gubitka kalcija iz kostiju i zapravo uzrokuje osteoporozu. 

Kad jednom kravlje mlijeko dospije u krvotok, a  krv ga ne može prepoznati kao punovrijednu namirnicu, javlja se demineralizacija odnosno kiselost krvi, naš Ph se pomjera što u krajnjem slučaju dovodi do pretjerane kiselosti (acidoze) i onda gubitka kalcija i minerala u sistemu.

Vegetarijanska prehrana recimo u sebi sadrži obilje kalcija, ukoliko idemo tragom kalcija onda je to zeleno lisnato povrće, bez štetnosti visokoproteinske prehrane, koje su mnogo šire od spomenutoga gubitka kalcija. Predavačica je istaknula i etičku problematiku mliječne industrije u kojoj se krava tretira kao stroj za mlijeko, a tele, kojem je mlijeko i namijenjeno, joj se oduzima kratko nakon rođenja kako bi i to mlijeko i tele poslužili ljudskoj prehrani.

Osvrnuvši se na kulturološko i emotivno značenje mlijeka za ljude, Žana Čanađija je kao alternativu ponudila širok izbor ukusnih mlijeka od žitarica. Pritom se osvrnula na osnovne karakteristike i povoljan utjecaj sojinog, rižinog i zobenog mlijeka na naše zdravlje.

A zašto se o tome malo zna? Zato što su nas odmalena učili, pod utjecajem mliječne industrije i propagandnih reklama koje svakodnevno šalju putem televizijskih poruka, natpisima na tetrapaku da je mlijeko ‘idealna hrana’ za nas. Ukoliko idemo u analizu dali je zaista mlijeko zdravo, ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da je mlijeko zdravo.

S druge strane postoje preko 200-tinjak znanstvenih dokaza da mlijeko nije za uporabu čovjeka. Liječnici, kada završe svoj studiji i dođu u instituciju zdravlja, kako to oni vole nazivati, suoče se sa stvarnim zdravstvenim problemima i kako nemaju alternativu (alternativa postoji ali oni je ne znaju) onda počnu govoriti da se mlijeko treba piti ‘za kosti’, odnosno da je mlijeko ‘idealna hrana’ za nas. Ali to nije točno.
 

Za ljudski organizam su  prihvatljiva sljedeća mlijeka:

• Rižino mlijeko
• Zobeno mlijeko
• Sojino mlijeko
• Ječmeno mlijeko

Za razliku od kravljeg mlijeka, oni neće naškoditi našem organizmu a dat će mu sve potrebne sastojke i nutrijente! Ja još nisam čuo za slučaj da je netko obolio od bilo koje bolesti kostiju tko se hranio mlijekom od žitarica, dapače, takvi ljudi su puno zdraviji i veseliji!!

Predavanje u Makronovi  Žane Čanađije o mlijeku i utjecaju mlijeka na ljudski organizam

The post Mlijeko je zdravo, saznajte koje appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Mnogi u prošlosti nisu mogli prihvatiti ideju da se u hrani nalaze prirodne tvari koje i povoljno i nepovoljno utječu na procese u tijelu i to na izmjerljiv način. I modernim znanstvenim krugovima strana je pomisao o moći ili energijskom djelovanju hrane. 

Međutim kad je riječ o štetnosti, poznato je da otrovni talog iz hrane utječe na živčani i imunološki sustav, na krvožilni, kožu, mokraćni sustav, kao i mnoge druge.

Utjecaj hrane na ponašanje

Neki elementi koje nalazimo u hrani mogu čak dovesti do promjena u ponašanju i mišljenju. Običan šećer dovodi se u vezu ne samo s promjenama na zubima (karijes), već i promjenama  u ponašanju. 

Ustanovljeno je da kod većine mladih ljudi u popravnim domovima dolazi do velikih promjena u razini šećera u krvi uslijed konzumiranja šećera i „bezvrijedne hrane“, može dovesti čak i do hipoglikemije kod nekih ljudi što opet utječe na strašno ponašanje…).

Nitrit i nitrat – namirnice mesnih prerađevina kao što su slanina i kobasice, a koje se spajaju s aminima i stvaraju nitrosamine, vrlo moćne uzročnike raka. A nemojmo zaboraviti da se oko 70% svih vrsta raka povezuje s načinom prehrane te da se gotovo 100% bolesti srca i krvožilnog sustava može spriječiti pravilnom prehranom.

Makrobiotika

Makrobiotika je smanjila, sažela i uvelike pojednostavila drevna učenja istočnjačke medicine. Pojedinosti istočnjačkog sustava prezahtjevni su da bi ih javnost ispravno razumjela i primijenila, stoga makrobiotički sustav primijenjen obiteljskoj uporabi lakše se koristi. 

Hrana koju preporuča makrobiotički način prehrane obuhvaća mnoštvo okusa i kakvoća. Različitost izbora treba vas dovesti do potpunog zadovoljstva prehranom, a i zdravlja općenito. (Makrobiotika je u prvom redu prevencija ali i liječenje! Vaša kuhinja bi trebala biti vaša ljekarna – Michio Kushi).

Način življenja je kamen temeljac na kojem počivaju naše zdravlje i vitalnost. Budemo li se brinuli za temelje, sve što na njima sagradimo oduprijet će se olujama života. Život čine male stvari koje su važne i donose nam sreću. Ali dragi trkači, da li smo spremni? Početi jesti zdravo? Nije li to ono što želimo?

Evo nekih korisnih natuknica koje je važno znati…da li ste znali?

Meso u prehrani

Meso je bogato bjelančevinama. Mikrobi se hrane bjelančevinama, povećanjem razina bjelančevina povećavamo kiselost krvi, a razgradnja bjelančevina predstavlja izvrstan okoliš za rast mikroba. 

Meso stvara kiselu krv, a mnoge vrste mikroba i gljivica vole blago kisele uvjete koji su štetni za naše tjelesne stanice. Meso opterećuje bubrege i jetru, bjelančevine sadrže dušik, u jetri se dušik veže uz amonijak, a amonijak je otrovan i pretvara se u ureu. 

Meso sadrži i mnoge purine. Mokraćna kiselina nastaje raspadom purina. Sumpor i fofsor iz mesa pretvaraju se u sumpornu i fosfornu kiselinu u tijelu. Bubrezi primaju i pročišćuju tu krv apsorbirajući korisne tvari i izlučuju nekorisne ili štetne tvari. Ako bubrezi ne mogu pročistiti sav taj otpad, tijelo će imati problem zbog viška. 

Meso ne sadrži dovoljno minerala, vitamina i vlakana. Meso sadrži mikrobe koji kod ljudi uzrokuju bolest, uobičajeno kuhanje ne uništava klice u mesu, njih uništava samo temperatura od 100 stupnjeva. 

Toplina pećnice ne prodire u unutrašnjost pečenke (ne dovoljno), što znači da je moguće oboljeti jedući meso, bez obzira jeli sirovo ili kuhano!

Šećer u prehrani

Šećer trenutno podiže tjelesnu temperaturu, ali je dugoročno gledano snizuje. To koči unutarnje funkcije, uporaba šećera smanjuje zalihe minerala. 

Za probavljanje šećera potrebne su mnoge vrste hranjivih tvari i enzima. Šećer umara tijelo i smanjuje energiju, stvarajući želju za mesom. To čini zatvoreni krug šećer-meso. On oduzima kalcij i druge minerale, smanjuje naše zalihe bjelančevina (zato i tijelo traži meso) i troši važne hranjive tvari kao što je vitamin B1. 

Kad jedete šećer, postajete više žedni i pijete više vode, a na taj način gubite minerale putem mokraće. To dovodi do stvaranja zubnog karijesa i gubitka koštanog tkiva. Šećer slabi i spolnu želju, dovodi do frigidnosti, spolne nemoći i neplodnosti. 

Šećer uzrokuje bolesti krvi kao što je hemofilija i druge probleme sa zgrušavanjem krvi.
A mi smo obično slabi na šećer, kolače, slastice. Eto, mislim da je ovo dovoljan razlog da se pripazi na konzumiranje šećera. (ipak nije toliko sladak…he he)

Kofein

Možemo ga smatrati „drogom“ – naime kofein izravno djeluje na živčani sustav. Trenutno nam misli postaju jasnije, a umor se smanjuje. 

Kofein stimulira opuštanje pohranjenog šećera, što objašnjava polet koji nam daje kava, Coca Cola i čokolada. Opuštanje pohranjenog šećera predstavlja snažan stres za sustav s unutarnjim izlučivanjem. 

Ljudi koji piju mnogo kave često postaju nervozni ili razdražljivi. Unošenje kofeina u tijelo povezuje se s dobroćudnim bolestima dojke i problemima prostate, a tu je i srčani udar. Isto tako unošenje kofeina može dovesti do simptoma kao što su gubitak apetita, gubitak težine, razdražljivost,  nesanica, nagli osjećaj topline, hladnoće… 

Istraživanja pokazuju da količina kofeina koju unosimo s četiri šalice dnevno dovodi do oštećenja ploda kod pokusnih životinja!

Temelji vašeg načina razmišljanja leže u vašem obrazovanju. Razlike u svjetonazoru i načinu razmišljanja potječu od vrsta školovanja koje ste prošli, privatnog ili državnog, kao i u tome je li školovanje bilo u demokratskom ili socijalističkom društvenom uređenju. 

Naš se svakodnevni život sastoji od radnog mjesta, broja djece, potisnutog zadovoljstva, mogućnosti ili nemogućnosti da putujete, što oblikuje naš način razmišljanja. Čovjek mora preodgojiti samog sebe da bi izmijenio svoju svijest. S obzirom da živimo u društvu, moramo pomagati jedni drugima. 

Zašto vam sve to govorimo? Gledajte, proučavanjem temelja zdravlja svakodnevnog života, preispitivanjem samog sebe, stvorit ćemo vedriju budućnost. Život se sastoji od malih stvari, sjećate se. Svjestan sam činjenice da uz sve svjetske probleme polja traženja nisu velika, ali ona postoje! 

Jedan od njih je i Makrobiotika. Cjelovit pristup zdravom načinu prehrane. Kad kažem „zdrav način prehrane“ ne mislim „jest ću što god mi godi ili padne pod ruku“, nego pažljivo odabranu hranu koja je isključivo biljnog podrijetla i ponekog mesa ako baš volimo meso. Što znači: organske proizvode s ekološkim certifikatom BIO proizvodnje! 

Tu nema mjesta kemikalijama da bi hrana bila ukusnija, tu nema konzervansa da bi «svježu» salatu imali 5 godina… Makrobiotika se drži poretka prirode i bira hranu isključivo s prirodom, s godišnjim dobima, zato i ističe da jedemo samo ono što je iz našeg podneblja i svježe. 

Makrobiotika daje čovjeku velik izbor prehrane i način u pripremi namirnica, ukazuje ka zdravijem načinu ne samo prehrane (jer ionako moramo nešto jesti da bi preživjeli, svi mi jedemo), nego i put ka zdravlju i vitalnosti!

Jeste li se nekad zapitali „što ja jedem“? Da li je to štetno za moje zdravlje?

Danas velike industrije hrane manipuliraju običnim ljudima tako da doslovno stvaraju što jeftiniju hranu da bi  nama potrošačima bila što prihvatljivija, a to ne može proteći bez posljedica, a to je – loša hrana, ona je i ukusna i primamljiva. 

I zbog tog razloga je i neznanje među ljudima kada je riječ o Makrobiotici tj. zdravoj prehrani. Potrebno se vratiti prirodi. Nije lako preći s loše na dobru hranu, ali važno je krenuti! Da li je draže trčati uz autoput ili trčati po stazama šuma, brda i dolina, osjetiti prirodu i čist zrak cijelim tijelom…?

Zapadna industrija stvara genetski modificiranu hranu, Makrobiotika kaže: NE! To šteti i budućim naraštajima i nije u skladu sa prirodom niti onoga što bi čovjek kao dio prirode trebao jesti. Makrobiotika crpi hranu iz prirode (organski uzgoj), pa prema tome, to je visoko kvalitetan sustav prirodnih namirnica biološke proizvodnje, što ukazuje da su poštovani svi higijenski, ljudski i ekološki uvjeti da bi proizvod izašao u prodaju i bio na policama zdrave prehrane. Stoga, dragi trkači, na nama je da biramo!!!

Evo nekih namirnica koja se  koristi u makrobiotičkoj kuhinji

Cjelovite žitarice najvažnija su namirnica u makrobiotičkoj prehrani.
Tu su također i mahunarke, korjenasto povrće, bundeva i buća, tvrdo zeleno lisnato povrće. Spomenimo još juhe, orašaste plodove, sjemenke, alge koje su bogat izvor minerala, voće i riba.

Cjelovite žitarice: neoljuštena pšenica, proso, smeđa riža, raž, ječam ,zob, heljda i kukuruz

Povrće: prokulica, kelj, gorušica, kineski kupus ,crveni i zeleni kupus, mahune, brokula, cvjetača, mahunarke (leća, garbanzo, plavi grah ili poznatiji azuki i crni grah), zimska bundeva, poriluk, mladi luk, crveni luk, repa, mrkva, žuta repa.

Juhe (za okrepu): miso, tamari, juha od povrća ili graha.

Alge: nori, kombu, arame, hijiki, agar-agar, irska mahovina i morska palma, dulse.

Voće: jabuke, trešnje, kruške, jagode, kesten i drugo, ali napominjem: treba jesti voće iz kraja u kojem živimo, tu ne dolaze u obzir banane iz tropskih krajeva itd…)

Sjemenke: bundeve, suncokreta, sezama i drugi.

Riba: list, crvena nerka, bakalar, pastrva i ostala bijela riba.

Napitci: čajevi bez teina, kao čajevi od grančica (kukicha-grančice zelenog čaja), Sencha-listići zelenog čaja, Bancha čaj, čaj od ječma, prepečene smeđe riže i kukuruza, čajevi od trava, sokovi od voća i povrća.

Naravno, za daljnje korištenje ovih namirnica potrebno je detaljnije upoznati makrobiotičku kuhinju kao umijeće pripremanje hrane. 

Kukicha čaj – uopće ne sadrži kofein. Bogat je kalcijem i pomaže probavu. Dobro uravnotežuje alkalna i kisela svojstva u organizmu. Sadrži tanin, pa pomaže u detoksifikaciji organizma. Od svih vrsta čajeva Kukicha sadrži najveći postotak tanina.

Agar-agar – bezbojna alga neutralnog okusa. Pomaže rastvaranje kolesterola (ne adekvatna prehrana). Ne sadrži kalorije ni masnoće, bogata je kalcijem i željezom. Prolazeći kroz želudac i crijeva čisti ih od starih naslaga i pomaže kod konstipacije.

Morske alge – svrstavaju se u najstarije oblike života na planetu i vjerojatno imaju prvi statični oblik. Bogatije su mineralima od bilo koje druge vrste namirnica, bogate su vitaminom C, tiaminom, riboflavinom, niacinom, beta karotenom, bjelančevinama i vlaknima, a sadrže vrlo malo masnoća! No one su i «čistači» organizma.

Zdrav razum kaže nam da bismo trebali jesti manje obroke i izbaciti bezvrijednu hranu ako nam je stalo da održimo dobro zdravlje i spriječimo bolest. Obrok koji se sastoji od ispravno odabranih namirnica, želudac dobro podnosi i probavlja te se brzo raspoređuje u organizmu. Radi toga, makrobiotičku hranu osjećamo kao laganu i okrepljujuću…

Jedite kad ste gladni, pijte kad ste žedni!                                                                         

Vrijeme potrebno za probavu:

• meso, perad, sir, riba, jaja – 4-8 sati
• krumpir, kruh, riža, tjestenina – 3-4 sata
• voće – 20-40 minuta

The post Makrobiotika – temelj zdravlja u svakodnevnom životu appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.