Karakterisitke bolesti

Za bolest je karakterističan cilindričan oblik zglobova uz zadržane konture, ali djelomično izbrisan reljef mišićnih grupa i kože, a klinički simptomi vidljivi su već pri rođenju. Prvi su bolest opisali Otto i Retard početkom 20 stoljeća.

Uzroci nastanka Artogripoze

Postoji više objašnjenja oko uzroka i nastanka artrogripoze, a neki od njih su: neurogeni, primarne mišićne promjene, promjene intraamnionskog pritiska, hormonalne smetnje i dr.

Većinom se spominje neurogena teorija po kojoj se distrofične promjene počinju kod artrogripoze javljati još u fetalnom razdoblju. Tada dolazi do neurogenog nastanka oštećenja efektornog organa.

Patohistološki nalaz sličan je nalazu kod progresivne mišićne distrofije, s označenom hipertrofijom sarkoplazme na koju se nastavlja atrofija i na kraju degenerativne promjene s fibrozom. Zbog toga mišići slabije reagiraju na mišićnu elektrostimulaciju, a tetivni refleksi mogu biti odsutni.

Ta mišićna degeneracija uzrokuje skraćenje mišića, iz čega proizlaze kontrakture zglobova. Gubi se normalna funkcija mišića u kojima postoji disbalans u razvoju između agonista i antagonista te dolazi do pojave kontraktura. Tek kasnije javljaju se promjene i u zglobnim čahurama koje samo dodatno kompliciraju i otežavaju stanje pacijenta.

Klinička slika kod artrogripoze

U kliničkoj slici artrogripoze odmah nakon rođenja uočavaju se fleksijske i ekstenzijske kontrakture zglobova uz deformaciju ručnih zglobova. Kukovi su obično u flekso-aduktornoj kontrakturi te su često iščašeni, a stopala su najčešće u ekvinovarusu.

Često nedostaju i patele. Rameni zglob je u adukcijskoj kontrakturi, lakat ekstendiran a šaka flektirana i pronirana dok su prsti u fleksijskoj kontrakturi. Osim ovakve cjelokupne slike artrogripoze, ona se može javiti i pojedinačno tako da mogu biti zahvaćeni samo neki zglobovi, pa čak i nesimetrično. Često se javlja i u kombinaciji sa nekim drugim bolestima kao što su Marfanov sindrom, sindaktilija, polidaktilija… .

Liječenje pacijenta oboljelog od artrogripoze

Liječenje pacijenta oboljelog od artrogripoze je vrlo dugotrajno i kompleksno

Liječenje pacijenta oboljelog od artrogripoze je vrlo dugotrajno i kompleksno. Sa terapijom treba početi u najranijoj dobi, odmah nakon rođenja, a osnovni cilj je pokušati osposobiti bolesnika za samostalno kretanje i hvat šakom.

Rehabilitacija uključuje i procedure kojima možemo utjecati na jačanje mišićne snage, kao i procedure medicinske gimnastike kojom pokušavamo dobiti povećanje opsega pokreta. Ponekad se primjenjuje i operativno liječenje, najčešće u svrhu korekcijskih operativnih zahvata kao što je recimo ispravljanje ekvinovarusa.

IZNIMNO JE VAŽNO KONSTANTNO I SVAKODNEVNO PROVOĐENJE MEDICINSKE GIMNASTIKE SA KOJOM TREBA POČETI ODMAH NAKON ROĐENJA.

The post Artrogripoza – prirođena bolest mišića appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Dupuytrenova kontraktura je bolest koja predstavlja zadebljanje i skraćenje palmarne fascije (aponeuroze). Klinička slika je tipična i lako prepoznatljiva. Područje šake ima izgled poput debelog užeta, a karakteristična je bol i fleksijska kontraktura  prsta (nemogućnost ispravljanja), obično četvrtog, a ponekad i petog. U  tom odebljanom naboru kože mogu se napipati i čvorići.

Čvorovi se najčešće pojavljuju na ulnarnoj polovici dlana. Njihovo tipično mjesto je između proksimalnog i distalnog žlijeba dlanova. Na radijalnoj strani lokalizacija je rjeđa. Rijetkost je njihova prisutnost u području zapešća. Čvorovi su kruti i obično su bolni na pritisak.

Kontraktura prsta prvo nastaje u metakarpofalangealnom , a potom i u interfalangealnom zglobu.

Dupuytrenova kontraktura obično započinje u dobi od 30 do 40 godina, iako čak i djeca mogu oboljeti od te bolesti. U dobi od 30 do 40 godina vjerojatnost razvoja bolesti kod muškaraca je 6 do 8 puta češća. Vrhunac pojave kod žena je 60-ih, dok se kod muškaraca javlja 50-ih godina.

U samom početku koža se nad zahvaćenim područjem namreška i nabire, a kasnije može i srasti sa fascijom (odnosno aponeurozom) ispod nje, pa nastaje fleksijska kontraktura prstiju, jer same tetive i ovojnice kod ove bolesti nisu promijenjene.

Liječenje Dupuytrenove kontrakture

The post Dupuytrenova kontraktura – skraćenje palmarne fascije appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.