Dupuytrenova kontraktura – skraćenje palmarne fascije

Bolesti 3 min čitanja
Dupuytrenova kontraktura

Dupuytrenova kontraktura

Dupuytrenova kontraktura je bolest koja predstavlja zadebljanje i skraćenje palmarne fascije (aponeuroze). Klinička slika je tipična i lako prepoznatljiva. Područje šake ima izgled poput debelog užeta, a karakteristična je bol i fleksijska kontraktura  prsta (nemogućnost ispravljanja), obično četvrtog, a ponekad i petog. U  tom odebljanom naboru kože mogu se napipati i čvorići.

Čvorovi se najčešće pojavljuju na ulnarnoj polovici dlana. Njihovo tipično mjesto je između proksimalnog i distalnog žlijeba dlanova. Na radijalnoj strani lokalizacija je rjeđa. Rijetkost je njihova prisutnost u području zapešća. Čvorovi su kruti i obično su bolni na pritisak.

Kontraktura prsta prvo nastaje u metakarpofalangealnom , a potom i u interfalangealnom zglobu.

Dupuytrenova kontraktura obično započinje u dobi od 30 do 40 godina, iako čak i djeca mogu oboljeti od te bolesti. U dobi od 30 do 40 godina vjerojatnost razvoja bolesti kod muškaraca je 6 do 8 puta češća. Vrhunac pojave kod žena je 60-ih, dok se kod muškaraca javlja 50-ih godina.

U samom početku koža se nad zahvaćenim područjem namreška i nabire, a kasnije može i srasti sa fascijom (odnosno aponeurozom) ispod nje, pa nastaje fleksijska kontraktura prstiju, jer same tetive i ovojnice kod ove bolesti nisu promijenjene.

Klinička slika Dupuytrenove kontrakture

Prvi je znak, kako je i ranije navedeno, obično osjetljiv čvorić na dlanu, većinom uz srednjak ili prstenjak, koji postupno postaje sasvim bezbolan. Nakon toga se stvara površni tračak koji kontrahira MCP i interfalangealne zglobove, tako da se konačno cijela šaka zna saviti u luk.

Ponekad dolazi i do fibroznog zadebljanja dorzuma PIP zglobova (Garrodovi jastučići), do fibromatoze penisa (Peyronieova bolest) u 7–10% pacijenata, a ponekad i do čvorića na stopalu (plantarna fibromatoza). Druge vrste fleksijskih deformiteta prstiju javljaju se u sklopu šećerne bolesti, SS i kronične refleksne simpatičke distrofije, pa ih treba razlikovati.

Obolijevaju  češće  muškarci,  i to u  omjeru  10:1. Incidencija bolesti raste s dobi, češća je u bijelaca i u muškaraca. Često zahvaća obje šake. Etiopatogeneza je nepoznata. Učestalost je veća kod bolesnika sa dijabetesom, epilepsijom, alkoholizmom, kroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima.

Liječenje Dupuytrenove kontrakture

Liječenje u ranoj fazi obuhvaća lokalnu primjenu ultrazvuka, lasera i istezanje putem vježbi, te infiltracije kortikosteroida. Uspjesi takvog liječenja nisu uvijek zadovoljavajući, pa se ponekad pristupa i kirurškom zahvatu (fascijektomiji).
 
Slična promjena može nastati i na tabanu stopala. Ona se naziva Ledderhoseova bolest i obično ne dovodi do većih smetnji.
 
U novije vrijeme se sve češće primjenjuje i terapija udarnim valom.

Na dorzalnoj površini proksimalnih interfalangealnih zglobova prstiju ruke mogu koža i potkožje odebljati u obliku okruglog ograničenog jastučića. To su kožni jastučići, susreću se rijetko, ne utječu na funkciju šake, obično ne uzrokuju niti tegobe, a mogu biti kombinirani sa dupuytrenovom bolešću.

VAŽNO Informacije na Fizioterapeut.hr služe isključivo u informativne i edukativne svrhe te ne zamjenjuju pregled, dijagnozu ni savjet liječnika ili fizioterapeuta. Ako imate zdravstvene tegobe, prije primjene vježbi, terapija, preparata ili dodataka prehrani obratite se kvalificiranom stručnjaku.

Nastavite čitati

Povezani članci