Nasilje nad učiteljima i obračunavanje među učenicima poraslo je za 25% u odnosu na prošlu godinu. U Velikoj Britaniji su psiholozi Michael Bulton i Piter Smith, sa sveučilišta Pefild, poslije jednog opsežnog istraživanja, došli do zaključka da je školska populacija podijeljena na dvije po veličini iste grupe: prvu sačinjavaju prepotentni, a drugu njihove žrtve.

Nikome još nije u potpunosti jasno zbog čega je nastao ovaj fenomen. Kao glavni krivci navode se popustljivost, zlostavljanje u obitelji, kapitalizam, droga i televizija.

Sve veći broj znanstvenika je, međutim, uvjerena da razlog ovog problema ne treba tražiti samo u društvu ili moralu, već i u pogrešnoj ishrani modernog čovjeka. Naime, mladi ljudi se hrane uglavnom samo hranom zvanom “smeće” (junk food): hamburgerima, prženim krumpirićima, konzervama i industrijskim slatkišima, što sve obilno zalijevaju coca colom i ostalim sličnim gaziranim bezalkoholnim pićima.

Kalifornijski kriminalist, Stiven Shentaler, obavio je u roku od 10 godina više od osam stotina istraživana po američkim zatvorima i popravnim domovima. On je drastično mijenjao ishranu zatvorenika:

Umjesto gaziranih, sintetičkih pića uveo je voćne sokove, smanjio je postotak šećera, povećao postotak vitamina B i minerala, kao što su magnezij, aluminij i merkurij. Rezultati njegovog eksperimenta su bili do te mjere uvjerljivi da su jednom ubici na sudu u San Francisku priznali smanjenu uračunljivost zbog pretjeranog uživanja “Junk Food” ishrane.

Ovu hipotezu zagovaraju i mnogi drugi ugledni znanstvenici: Charls Patrik Eving, sa državnog sveučilišta u New York-u, jedan od najeminentnijih američkih psihologa, govorio je na tu temu u svom izvještaju, na nedavno održanom kongresu Američkog psihološkog udruženja: “Ne može se osporiti da su za nasilje među mladima krivi i faktori nasilje u porodici, droga i siromaštvo. Međutim, ishrana je vjerojatno najvažniji uzrok”.

BRZA HRANA – BRZA SMRT!

Po mišljenju Petera Manshfielda, hrana koja se zasniva na šećeru, kemijskim bojama i aditivima utječe na svakog desetog mladog britanca.

Na drugoj strani Pacifika, japanski naučnik Nisamara Šinija, došao je, kroz višegodišnja istraživanja, do još poraznijih saznanja. Svoje nalaze objavio je u bestseleru pod nazivom “41 godina života”.

Toliki, prosječni vijek, po Šiniju, garantira potrošnju hrane zvana “smeće” i odgovarajućih kemijsko-sintetičkih napitaka. Samo dvadeset od sto potrošača instant hrane ima šansu da preživi kritičnu granicu prosjeka i poživi još desetak godina. Napuštanje tradicionalne japanske ishrane – ribe, školjke, rakovi, sviježe povrće – izazvalo je drastičan porast rane smrtnosti od srčanih oboljenja i karcinoma.

Također drastično raste stopa oboljelih od dijabetesa -Šimao iz “Anti-Tuberkuloznog Udruženja”: Po prvi put počinjemo da utvrđujemo dijabetes kod velikog broja maloljetnika, prouzrokovan velikom potrošnjom šećera. Danas čak nailazimo na djecu sa proteinskom anemijom.

Poznato je da jedna tvrtka može proizvoditi tri kategorije istog proizvoda:

Prvu – za domaće potrebe (u toj industrijski razvijenoj zemlji), drugu – za izvoz i druge razvijene zemlje i treću – za izvoz za zemlje u razvoju.

Bez svake sumnje ovoj posljednjoj kategoriji pripada 80 % proizvoda za ishranu. A kada su u pitanju medikamenti koje izvoze Sjeverna Amerika i zemlje zapadne Evrope u zemlje istočne Evrope, zemlje u razvoju, kao i mnoge zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike taj postotak je – 90%.

Nedavno su časopisi “Vils Nuvel” (Francuska), i “Džemahitli” (Engleska) u potpunoj suglasnosti sa stavom OUN za hranu i kontrolu životnih namirnica objavili da neke zapadne firme proširuju proizvodnju i izvoz u “neke zemlje” – kancerogenih proizvoda.

Proizvodnja takvih proizvoda ubrzanim tempom razvija se u poduzećima tih firmi na Bahamima, Cipru, Filipinima, Malti, Puertoriku, Senegalu, Izraelu, Australiji i Manili, ali također i u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tako su SOLE i margarini proizvedeni u Nizozemskoj i Njemačkoj a distribuirani u zemlje u razvoju i istočnu Evropu konzervirani emulgatorom koji izaziva rak, a označeni na pakovanju simbolom E-330. Ti proizvodi su inače zabranjeni za distribuciju i realizaciju prodaje u zemljama članicama organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

ZABRANJENI SU ZA UPOTREBU U ELITNIM REGIJAMA I SLIJEDEĆI KONZERVANSI:

• Izazivači zloćudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E 210, E 213-217, E 240, E 330, E 477.
• Izazivači oboljenja želučanog i crijevnog trakta: E 221-226, E 320-322, E 338-341, E 407, E 450, E 461-466.
• Alergeni: E 230-232, E 239, E 311-313.
• Izazivači bolesti jetre i bubrega: E 171-173, E 320, E 322.

SPISAK MATERIJA (EMULGATORA) OPASNIH PO ZDRAVLJE

(koji se koriste za konzerviranje i uljepšavanje izgleda i ukusa prehrambenih proizvoda)

Izvor : zdravaishrana.net

The post Otrovi u svakodnevnim namirnicama appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Čajevi pomažu mršavljenju

Od čajeva odličan izbor tijekom mršavljenja predstavljaju čaj od đumbira, maslačka, mente  i zeleni čaj jer ubrzavaju izmjenu tvari, smanjuju kolesterol, potiču detoksikaciju i na taj način vrlo uspješno reguliraju tjelesnu težinu

Limun i ljuta papričica

Nadalje pomoć kod mršavljenja može biti kombinacija limuna i ljute papričice. Ova kombinacija pročišćava probavni sustav i pospješuje detoksikaciju organizma. Preporučuje se pomiješati čaša vode sa 2 čajne žličice limuna  (naribana korica i iscijeđeni sok) i 2 čajne žličice ljute papričice, te uzimati 1-2 l napitka kroz dan.

Limun, osim što je odličan saveznik u borbi protiv gripa i prehlada. Kako pripada porodici agruma napominjemo da su  oni bogati flavonidom naringeninom, koji ima snažno djelovanje i utječe na mnoge funkcije tijela.

Naringenin smanjuje pohranjivanje masnoća konzumiranih za vrijeme obroka, a ujedno potiče njihovo sagorijevanje, pri čemu spušta razinu triglicerida i kolesterola te potiče prirodni tijek metaboličkih procesa.

Na taj način ovaj flavonid potiče mršavljenje, a djeluje na sasvim prirodan način, tako da ne morate kontrolirati apetit i pažljivo planirati obroke. Naringenin utječe na razvoj dijabetesa tipa 2 jer stabilizira količinu glukoze u tijelu. Otkriveno je da je to moćan antioksidans čija svojstva su slična svojstvima inzulina.

Ljuta papričica također jača imunitet i poboljšava vitalnost organizma, ubrzava metabolizam, sprječava nakupljanje celulita te ublažava osjećaj gladi. Kapsaicin iz papričice zagrijava tijelo, djeluje protuupalno i olakšava probavu.

Sok od brusnice

Sok od brusnice također ubrzava metabolizam i pomaže u sagorijevanju masti. Napitak brusnice i vode priprema se u njihovom omjeru 1:4. Za još bolji učinak dodaje se 1 čajna žličica pektina. Preporučuje se piti ujutro prije doručka, a može se uzimati i prije ručka i večere, naročito ako je prehrana siromašna proteinima.

Koje povrće pomaže kod mršavljenja?

Od povrća kupus, odnosno zelje ubrzava metabolizam i ima snažno detoksikacijsko djelovanje. Čak je i poželjan kod bolesti ulkusa želuca. 

Za pripremu detoksikacijske smjese potrebno je pomiješati 1 limun, 125g zelja, 25g celera, 250g kruške i đumbir sa pola litre vode.

Sljedeći vrlo učinkovit detoks napitak koji je vrlo jednostavan za pripremu kod kuće je sok bogat kalijem.

• Pomiješajte 3 mrkve, 3 celera, par listova špinata i peršina. Izvrsna kombinacija koja čak pomažu u izlučivanju suvišne vode iz organizma i na taj način umanjuje vidljive nakupine celulita.

Za uspješno mršavljenje važno je prirodnim putem potaknuti sagorijevanje masti i tijelu osigurati sve hranjive tvari. Upravo zato su detoksikacijski napici idealan izbor.

Tako možete pripremiti  i sljedeću smjesu od listova špinata, 3-4 mrkve, lišćem peršina, šaka oraha, 2-3 celera, đumbir, cikla, ½ šalice voćnog soka i pomiješati sa ¼ šalice vode. Pije se 3x dnevno.

Alkoholna pića i mršavljenje.

Alkohol sadrži mnogo ugljikohidrata, koje organizam tretira na drugačiji način od pravih ugljikohidrata. 1g alkohola sadrži čak 7 kcal, dok 1g ugljikohidrata sadrži 4 kcal. Pijenjem alkohola, organizam prvo troši energiju i iz alkohola, a zatim iz ugljikohidrata i masti.

Od kuda alkoholu ugljikohidrati? Sam proces fermentacije zahtijeva određenu količinu šećera. Npr. Suha vina sadrže malo preostalog šećera koji dodatno pospješuju fermentaciju, dok ga slatka vina imaju u mnogo većim količinama. Od vina manju količinu šećera sadrže: Sauvignon Blanc, Chardonnay, Pinot Noir, Cabernet Sav. i šampanjci.

Likeri kao što su Amaretto, Bailey’s Irish Cream, Campari i ostali sadrže ogromnu količinu dodanog šećera. Žestoka pića poput votke, ruma i viskija ne sadrže šećere. Od piva najmanje šećera sadrži svijetla piva.

Alkohol u organizmu djeluje kao otrov, gdje jetra dobiva dodatni zadatak na detoksikaciju. Osim toga potiče nagle oscilacije šećera, naročito ona pića sa mnogo šećera. Konzumacija alkohola se ne preporučuje piti na prazan želudac .

Muškarcima je dozvoljeno popiti 2 čaše dnevno, dok ženama samo 1 čaša alkohola dnevno.

Gazirani sokovi = tekuće kalorije.

Sadrže ogromnu količinu šećera i nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost.

Dokazano je da se konzumacijom  gaziranih sokova, pretilost kod djece povećala za 60 %.Otklanjaju iz organizma nama potrebne minerale. Gazirani sokovi dokazano povećavaju rizik za dijabetes, uništavaju zubnu caklinu, povećavaju rizik za osteoporozu, te povećavaju neobjašnjivu želju za slatkim.

Juhe

Od juha , moramo biti na oprezu sa mesnim juhama  – sa dodatkom govedine, piletine ili drugog mesa jer kuhanjem sva masnoća ostaje u juhi. Nadalje se izbjegavaju juhe sa zaprškom, dodatkom kiselog vrhnja, mnogo soli i vegete.

Osnova juhe kod mršavljenja jesu dodano povrće i začini bez dodatka rezanaca i knedla. U juhe se mogu dodati češnjak, čili, curry, đumbir koji ubrzavaju izmjenu tvari.

A kako bi stvorili u juhi osjećaj za grickanje, narežite povrće u veće komadiće, nemojte prekuhati i dodajte po želji gljive.

Energetska pića

Visokoenergetski napici mogu biti sa visokom količinom šećera koje treba izbjegavati.

Dok neki sadrže određene stimulanse poput kofeina, guarane, zelenog čaja, turina koji su čak poželjni u umjerenim količinama za mršavljenje, ali treba obratiti pozornost na energetsku vrijednost.

Ove napitke ne preporučujemo dijabetičarima, visokotlakašima i srčanim bolesnicima.

Čajeve je poželjno kombinirati sa limunom , a kava se preporučuje uzimati bez šećera, po mogućnosti sa vrlo malo ili bez dodatka mlijeka.

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Napitci koji pomažu mršavljenju appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Određeni dodaci prehrani mogu značajno pomoć kod mršavljenja i u ovom članku ćemo pričati o njima.

Kako djeluje zeleni čaj?

• Smanjuje proces lipogeneze
• Podižu thermogenezu (proizvodnja topline u tijelu), a time povećava potrošnje energije
• Potiče stimulaciju tamnog masnog tkiva  – glavnog regulatora termogeneze (povećava se sinergijskim djelovanjem kofeina i katehinskih polifenola i njihovom interakcijom sa noradrenalinom)
• Sprječava apsorpciju novih masti
• Ubrzava metabolizam
• Povećava iskorištavanje glukoze – poboljšava osjetljivost na inzulin i toleranciju glukoze
• Zeleni čaj može spriječiti oksidaciju LDL kolesterola (“loš” tip), može smanjiti nakupljanje plaka u arterijama
• Ima snažan antioksidativan učinak.
• Toksičnost zelenog čaja nije poznata

Preporuka: 200 do 300mg EGCG

Guarana – kako se konzumira:

• pokušati ne konzumirati previše prije spavanja!!!
• konzumira se prije jela!
• kakav učinak ima guarana:
• guarana je bogata kofeinom -> aktivni sastojak guaranin

Kako djeluje kofein iz guarane:

• zbog sadržaja masnih kiselina u tijelu oslobađa se sporije (do 6 sati) i na taj način osigurava dugotrajnu energiju
• povećava fizičku izdržljivost
• djeluje na centralni živčani sustav slično kavi samo mnogo jače i dulje
• jača koncentraciju i pamćenje
• razbuđuje i poboljšava raspoloženje

Preporuka:

Guarana usitnjena u prahu (kapsule, prah) ima mnogo jače djelovanje u kombinaciji (a ne samostalno) sa kofeinom i drugim biljnim komponentama. Pokazuje vrlo dobre rezultate tijekom mršavljenja

Što je sa ekstraktom gorke naranče:

Najaktivniji sastojak – alkaloid SINEFRIN :

• može povećati lipolizu i izazvati lagano potiskivanje gladi
• povećava termogenezu
• naranča sadrži i druge alkaloidne tvari npr. oktopamin, hordenin, N-metiltiramin i tiramin.
• današnja istraživanja pokazuju da sinefrin izaziva aktualno povećanje metabolizma za 128 kcal dnevno. Dr. Maurice Larocque smatra da sinefrin može biti odlično sredstvo za pomoć osobama koje uđu u tzv. “plato fazu” mršavljenja. Sinefrin tada može povećati metaboličke promjene za 128 kcal a bez štetnog djelovanja na krvni tlak ili srce. Sinefrin se u značajnim
• preporuka: 100 do 150 mg 2 do 3 puta dnevno
• zeleni čaj s  Citrus aurantium može povećati svoje termogeno djelovanje, što objašnjava zašto su oni često ste našli zajedno u formulama za mršavljenje.

Ove kombinacije uvijek se mogu kombinirati sa L-Carnitinom i Tonalinom

L-Carnitine se preporučuje uzimati 1000 do 1500mg, dok je tolanin učinkovit unosom 3 do 4g dnevno!!!

Dijabetičari i osobe koje boluju od bolesti štitnjače trebaju se savjetovati sa liječnikom ili nutricionistom prije uzimanja bilo kojih dodataka prehrani .

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Kako smršaviti uz određene dodatke prehrani appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Rezultat su žgaravica i neugoda u prsima. Kako se neke namirnice teže probavljaju dajemo upozorenje na sljedeće obroke koji mogu pogoršati smetnje žgaravice.

Kako spriječiti gastritis/žgaravicu?

U trenucima pojave žgaravice svakako treba izbjegavati: salate od sirovog povrća (krastavac, luk, rotkva, paprika). Salate pripremajte sa limunom umjesto sa octom. Ponekada previše tekućine razrjeđuje probavne sokove kako bi što bolje probavili određenu hanu pa pomaže i čaša vina.

Začinjena hrana (curry, čili, biber) izaziva žgaravicu. Isto tako masna hrana ili pržena hrana jer stimulira izlučivanje kiseline u utrobi. Jaki čajevi i kava ometaju probavu, naročito ako se piju uz obrok.

Zajedno sa alkoholom nadražuju želudac, dok gazirana pića uzrokuju vjetrove. Nezrelo voće bogato pektinom otežava probavu. Sir, posebno masni sirevi, zbog visokog udjela masnoća usporavaju probavu stoga se ne preporučuju jesti u kasnim večernjim satima.  

Paprena metvica, kava, alkohol, umak od rajčice, senf i čokolada te pušenje i kasni veliki obroci izazivaju žgaravicu. Od sokova svakako izbjegavajte juice od naranče, a od voća citrusi stvaraju najveće smetnje.

Kako si pomoći ako patite od gastritisa?

Ukoliko ste pogođeni ovim velikim poremećajem potrebno je izbjegavati velike teške obroke. Jede se po malo, više puta na dan. Ukiseljeno povrće, ocat, pržena i masna hrana, alkohol, kava, pogoršavaju simptome žgaravice.

Šaka badema kratkotrajno dovodi do poboljšanja simptoma žgaravice.

Minerali igraju značajnu ulogu u borbi protiv žgaravice!!! Soda bikarbona (1 žlica) u čaši vode neutralizira želučanu kiselinu. Kalcij vrlo uspješno uklanja kiselinu, stoga se preporučuju piti jogurti koji ujedno sadrže i korisne bakterije neophodne za pravilnu probavu. Magnezij uklanja višak kiseline, stoga možete konzumirati i vodu obogaćenu magnezijem. Isto tako je vrlo bitan unos cinka.

Čajevi i biljne kombinacije

Čajevi se preporučuju piti mlaki, a ne vrući jer oni pogoršavaju simptome. Bosiljak ublažava simptome žgaravice i nastanak plinova. Kućna mješavina također može biti pripremljena od šalice vode, 1 žlice anisa i žlice meda. Preporučuje se piti 3x dnevno kako bi smanjili kiselost u želucu. Isto tako se može pripremiti mješavina 1 i 1/2l vode i žlica kima koja se pije tijekom dana. Sa dodatkom anisa i komorača ova mješavina ima još bolje djelovanje. Komorač i kim je čak poželjno žvakati nakon svakog obroka.

Odlična je kombinacija klinčića, cimeta i đumbira, preporučuje se popiti 3x dnevno.

Nadalje ružmarin, kadulja, metvica, komorač, estragon i kopar pomažu u probavi i na taj način olakšavaju simptome žgaravice.

Prije obroka se preporučuje popiti voda pripremljena sa peršinom, čičkom, maslačkom, sa dodatkom ili bez hmelja ili matičnjaka (ovisno jeste li pod stresom).

Začini mogu pomoći kod gastritisa

Dodajte ružmarin u jelo, potočarke ili artičoke jer upravo ove gorke biljke potiču proizvodnju sokova jer stimuliraju proizvodnju hormona gastrina. Od namirnica za smirenje žgaravice preporučuje se konzumirati jabuka, kupus, mrkva, maslinovo ulje, jaja, peršin jer imaju antacidna svojstva.

Izbalansirana hrana – bjelančevine i kompleksni ugljikohidrati mogu suzbiti mučnine. Vrlo je važan unos vlakana iz  cjelovitih žitarica i kuhanog povrća. Od voća se preporučuje pojesti barem 1 banana dnevno.

Ne piti više od 1 čaše vode nakon obroka. Hranu jesti svaka 4 sata.

Kako bi vi bili upravo ta osoba sa što manjim smetnjama žgaravice neophodno je redovito vježbati i održavati čvrsti tonus mišića. Joga je jako dobro rješenje.

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Gastritis – prehrana kod gastritisa i žgaravice appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Stoga smo povezali problem inkontinencije i napravili okvirnu sliku prehrane kako bismo spriječili ili olakšali ove tegobe nekontroliranog mokrenja.

Kako se hraniti kod problema sa inkontinencijom

Jedite češće i manje obroke. Preporučuje se piti  8 do 10 čaša vode. Žvačite dobro hranu, jer pljuvačne žlijezde luče tvari koje dodaju lužnatu kvalitetu svakom zalogaju. Svakom obroku dodajte lisnato zeleno povrće, po mogućnosti gorkastog okusa.

Ograničite unos zasićenih masnoća (margarin, majoneza), šećera (kolači, voćni sokovi), mesa (crveno meso) i kofeina jer potiču izlučivanje inzulina oslobađanjem šećera te potiču množenje kandide i bakterija u mokraćnoj cijevi.

Za zdravu prehranu potrebno je imati pravu ravnotežu kisele i bazične hrane. U našoj prehrani prevladavaju kisele namirnice, kao što su meso, suhomesnati proizvodi, prerađena hrana na osnovi pšeničnog brašna, slatkiši, kava i alkoholna pića. Samo 20% hrane je u obliku lužina ( voće, povrće, biljke i negazirana mineralna voda ).

Nepravilna prehrana, fizički i psihički stres dodatno uzrokuju nastajanje prevelikih količina kiseline u tijelu. Stres, nedostatak vode, kiselost organizma, unos namirnica visokog GI i debljina glavni su uzročnici pojave bolesti  dijabetesa, infekcija urinarnog trakta, bolesti prostate i pojave drugih kroničnih bolesti gdje se posljedično javlja i inkontinencija.

Fizička aktivnost je poželjna

Treba održavati idealnu tjelesnu težinu, a u slučaju debljanja, bez razmišljanja promjenama u prehrani smanjiti suvišne kilograme. Smršaviti se može vrlo jednostavno  samo ako smanjimo količinski unos kruha, tjestenine, slatkiša (za pola od sadašnjeg unosa) dok se povećava količina sirovog povrća na 4 šalice i voća za najmanje 2 porcije (čime povećavamo osjećaj sitosti, olakšavamo redovitu probavu, dobivamo antioksidanse, vitamine, minerale). Fizička aktivnost je neizbježna.

Prednost unosa vlaknaste hrane

Velika opasnost je unos namirnica visokog GI (prvenstveno rafiniranih ugljikohidrata). Svakako krećemo od smanjenog unosa sokova , šećera u kavi i čajevima i na kraju pripazimo na unos slatkiša. Preporučuje se unos svježeg voća (bobičasto voće, grožđe, lubenica, banana) i ribe.

Dajte prednost vlaknastoj hrani. Od ugljikohidrata u prehranu treba uključiti što više integralne tjestenine, rižu punog zrna, žitarice , grah, bob, mahunarke, svježe voće (bobičasto voće) i povrće (zeleno lisnato povrće)  jer sadrže mnogo vlakna, reguliraju probavu i održavaju razinu šećera.

Ograničavamo unos nezdravih masti koje se često kombiniraju sa ugljikohidratima ( margarin, pržene namirnice, majoneza, vrhnje za kuhanje) dok je dozvoljeni unos sjemenki buće, lanene sjemenke,  bademi, orasi, sezam.

Magnezij igra važnu ulogu!

Magnezij igra važnu ulogu u relaksaciji živaca i mišića te olakšava simptome stresa. Masna i pržena hrana, pića bogata fosfatima (npr. Coca-Cola), pretjerana konzumacija soli i alkohola smanjuju iskoristivost magnezija u organizmu što može dovesti do njegova deficita. Najbolji izvori magnezija u hrani su cjelovite žitarice, smokve, bademi, orasi, sjemenke, tamnozeleno povrće i banane.

Nadalje se preporučuje smanjiti unos začinjene hrane (čili, basmati), dok od začina možete uvrstiti u prehranu kurkumu. Izbjegavajte slanu hranu i unos crvenog mesa. Šparoge, lubenica, banana, plava riba i ostale navedene namirnice izvrsno djeluju na opuštanje i čuvaju zdravlje cjelokupnog organizma.

Osim toga veliki značaj pridodajemo i namirnicama  bogatim flavonoidima, selenom, cinkom, esencijalnim masnim kiselinama ,biljnim hormonima, te vitaminima A, C i E.

Od multivitamnskih preparata se preporučuje: vitamin C; vitamini B kompleksa, cink, kalcij sa magnezijom i vitaminom D3 , elementi u tragovima i esencijalne masne kiseline (omega – 3 dobivene molekularnom destilacijom i ulje noćurka) koji pospješuju obrambenu sposobnost organizma i sprječavaju povrat nastalih infekcija.

Radi uravnotežene proizvodnje estrogena preporučuje se unos fitoestrogena. Fitoestrogeni djeluju kao antagonisti estrogena i reduciraju rizik promoviranja rasta tumora osjetljivih na estrogen. Veliku opasnost predstavljaju kseno – estrogeni.

Ovi su spojevi prisutni u mnogim pesticidima i plastici, a strukturom su slični estrogenu. Usko su vezani uz ozbiljne zdravstvene probleme. Unesete li u svoju hranu više namirnica uzgojenih biološkim uzgojem, smanjit ćete unos kseno-estrogena iz okoliša.

Izbjegavajte hranu umotanu u plastiku. Svakako povećajte unos povrća kao što su brokula, prokulica i kupus te namirnica bogatih fitoestrogenima poput soje, leće i slanutka

URINARNE INFEKCIJE

Simtpome učestalih urinarnih infekcija možemo smanjiti sljedećim putem.

U ovu skupinu pripadaju namirnice koje zbog svog diuretičkog djelovanja pomažu odstranjivanju otrova, a to su mrkva, repa i kopriva.

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je bogata antioksidansima

Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je bogata antioksidansima (A, C vitamin) i tvarima sa P-vitaminskim djelovanjem. Osim toga bobe u svom sastavu imaju još i jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine. Listovi brusnice bogati su glikozidima koji djeluju povoljno u terapiji kroničnog katara mjehura i mokraćnih putova.

Sok od bobica savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama urinarnog trakta jer pomaže u očuvanju pH (kiselosti) urina. Kura traje 3 tjedna nakon čega se znatno smanjuje mogućnost recidiva upala.

Preporučuje se osobama koje pate od inkontinencije ili nose kateter nakon operativnih zahvata na mokraćnom mjehuru, u slučaju povećanja i upale prostate te kod svih slučajeva gdje postoji povećan rizik za infekcije mokraćnog sustava. Također se savjetuje i tijekom trudnoće.

Česte su pogreške kod oboljelih od kroničnih uroloških infekcija, zbog neznanja  o uzajamnom djelovanju biljaka. U cilju da se što prije riješe infekcije, često se odlučuju na uzimanje UVIN čaja i istovremeno ispijanje soka ploda brusnice, što neutralizira djelovanje UVIN čaja.

Isto tako se uz UVIN čaj ne uzimaju kiseli voćni sokovi (citrusi) pa niti oni napravljeni od ploda brusnice. Isto tako niti veće doze vitamina C jer zbog svojstva zakiseljavanja urina može neutralizirati djelovanje UVIN čaja.

Probiotici (Lactobacillus acidophilus)

Probiotici (Lactobacillus acidophilus)  jačaju imunitet i djeluju protektivno i protuupalno na urogenitalni trakt . Njihov unos je neophodan nakon dugotrajnih antibiotskih kura. Lactobacillus acidophilus  stvaraju iz glikogena mliječnu kiselinu koja osigurava nizak pH sredine u kojoj se nalaze, te na taj način čine prvu obrambenu liniju u nastupanju različitih infekcija.

Prirodni izvor lactobacillusa je obični jogurt (Acidofil, LGG, Bio jogurt itd). Također su korisni i mnogobrojni suplementi u obliku tableta, kapsula, praha ili napitka koji sadrže ove dobre bakterije.

Uspostavljanje zdrave ravnoteže gljivica u organizmu možemo postići pomoću ekstrakta limunovih sjemenki, češnjaka, kaprilne kiseline i berberina. Ova sredstva se ne resorbiraju u krv, pa ih možete uzimati i za vrijeme trudnoće i dojenja.

Propolis

Propolis ima snažno antibakterijsko, antiviralno, antifungalno, protuupalno i imunostimulacijsko djelovanje što ga čini idealnim  izborom kod liječenja kroničnih bolesti.

FITOESTROGENI I PRIRODNA REGULACIJA ESTROGENA

Korisno je voće bogato mineralom borom jer povećava razinu estrogena. U ovu skupinu namirnica pripadaju:  jabuke, kruške, grožđe, suhe grožđice, breskve, orasi i drugi orašasti plodovi, datulje, kikiriki (dovoljno je svaki dan pojesti 2 jabuke i 100 g neslanog  kikirikija).

Od povrća naročito su korisni kupus, brokula, prokulice, cvjetača, kelj, rotkvice, repa (njihovi indoli sprečavaju negativni učinak estrogena); slično djelovanje imaju soja, grah, bob i ostale suhe mahunarke. Nadalje, treba što češće jesti ribu, a umjesto bijelog kruha, bijele tjestenine i bijele riže jesti te namirnice u integralnom obliku.

Fitoestrogeni su biljne komponente koje imitiraju aktivnosti i funkciju estrogena. Fitoestrogeni (izoflavoni) najzastupljeniji su u sojinim proizvodima poput tofua i tempeha, ali i u sjemenkama lana, sezama, češnjaka i crvene djeteline.

Ljekovita kadulja – Salvia off. i Muškatna kadulja- Salvia sclarea daju dva prekrasna eterična ulja koja također pomažu kod regulacije estrogena.

ZAŠTITA PROSTATE

Avokado pripada skupini kraljevskih voća iz mjesta gdje i potiče. Osim visokog sadržaja vlakana, sadrži kvalitetan sastav masnih kiselina. Prirodno sadrži sterole, a najviše beta-sitosterol.

Studije su pokazale da steroli, osobito beta-sitosterol, učinkovito sprječavaju i liječe bolesti prostate kao što je benigna hiperplazija prostate, i reduciraju razvoj stanica raka prostate.

Zahvaljujući velikom udjelu karotenoida, luteina i vitamina E čija je iskoristivost najveća u mastima koje upravo on sam i sadrži djeluje povoljno na zdravlje prostate. Avokado se izvrsno slaže s povrćem (mrkvom i krastavcima), voćem, mesom i ribom u raznim salatnim kombinacijama.

Nadalje veliki značaj dajemo hrani bogata selenom. U ovu skupinu pripadaju pšenične klice, haringa  i ostale školjke, jetra i bubrezi govedine, jaja, sezamove i suncokretove sjemenke, gljive, crveni i bijeli luk i alge.

Zatim, dnevno je potrebno unositi 15mg cinka.  Cink se može naći u sjemenkama tikve, rakovima, oštrigama, grahu kao i orasima.Dobra pomoč prostati jesu i multivitaminski dodaci prehrani: vitamin A – (astaxantin, beta karoten), vitamin E – gama tokoferol (1200IU), likopen (10mg).

Rajčica obiluje likopenom i beta karotenom. Preporučuje se uzimati u svim oblicima, izbjegava se pakirana u limenkama.

Ekstrakt ploda sabal palme (lat. Serenoa repens) i ekstrakt ploda afričke šljive, Pygeum te ekstrakt lista koprive izvrsna su preventiva u cilju zaštite prostate.

Potvrđeno je da izoflavoni uglavnom zbog utjecaja na aktivnost enzima povezanih s prostatom mogu znatno poboljšati njenu funkciju i tako smanjiti učestalost noćnog mokrenja, poboljšati protok mokraće i općenito unaprijediti kvalitetu života

Smatra se da je za antihelmintičko djelovanje sjemenke bundeve najodgovornija aminokiselina kurkurbitacin, a delta-7 –steroli u masnim uljima blokiraju dihidrotestosteron na androgenim receptorima što sprječava hiperproliferaciju stanica prostate. Uključite u prehranu kašu mljevenih ne oljuštenih sjemenki ili ne oljušte smrvljene sjemenke.

PRAVILA i ZABLUDE KOD INKONTINENCIJE

Povećani unos tekućine  pomaže organizmu u čišćenju mnogobrojnih otrova  i toksičnih tvari, olakšava probavu i sprječava dehidraciju. Preporučuje se piti maksimalno 2l vode dnevno.

Povećani unos  tekućine potiče na mokrenje i na taj način opterećuje mokraćni mjehur. Ograničite unos tekućine u večernjim satima kako bi smanjili odlazak na mokrenje tijekom noći.

Ako smanjimo unos tekućine, mnogi  misle kako će i manje mokriti. Upravo na ovaj način nadražujemo mjehur i provociramo nastanak raznih infekcija urinarnog trakta .Preporučuje se piti minimalno 1 l tekućine dnevno.

Pijte po malo. Izbjegavajte pijenje tekućine u vrijeme jela

Pivo potiče mokrenje i dobro je za zdravlje urinarnog trakta i prostate? Pivo kao i druga alkoholna pića, vino i likeri, potiču pojačano mokrenje. Alkohol osim što pojačava izlučivanje urina i na taj način nadražuje mokraćni mjehur, alkohol ometa rad u  mozgu koji dobiva signale za pražnjenje mjehura i na taj način potiče nekontrolirano mokrenje.

Kofein, kava, čajevi i napitci bogati kofeinom potiču dehidraciju i na taj način nadražuju mokraćni mjehur. Mokrenje je mnogo lakše kontrolirati  uz smanjeni unos kofeina.

Citrusno voće, juice, kava, čajevi i rajčica, zakiseljavaju urin i tako nadražuju mjehur i potiču  nekontrolirano mokrenje.

Namirnice koje zakiseljavaju urin, kao i brusnica,  sprječavaju nastanak infekcija urinarnog trakta. Kod inkontinencije upravo ove namirnice nadražuju mokraćni mjehur i povećavaju nagon za mokrenjem.

Začinjena hrana i čokolada, također mogu iritirati mokraćni mjehur i uzrokovati nestabilnost mišića u nekih bolesnika što može dovesti do inkontinencije.  Preporučuje se smanjiti unos na par kockica čokolade. Kako hrana ne bi izgubila svoj okus, hranu začinite umjereno.

Sjemenke bundeve se koriste za alternativno liječenje prvog i drugog stadija benigne hiperplazije prostate. Isto tako se odobrava korištenje sjemenki  za  liječenje iritabilnog mokraćnog mjehura – inkontinencije.

Poželjne su namirnice bogate vlaknima jer reguliraju probavu, održavaju razinu šećera i povećavaju osjećaj sitosti. Vlakna vrlo uspješno održavaju tjelesnu težinu, sprječavaju pojavu dijabetesa i opstipacije.

Izbjegavajte namirnice visokog GI.

Fitoestrogene mogu uzimati žene i muškarci u cilju zaštite zdravlja.

Kod  inkontinencije može se primijeniti i eliminacijska dijeta. U ovom slučaju često problem stvara hrana koju organizam najčešće traži. Tijekom ove dijete pripazite da ne dolazi do gubitka kilograma.

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Inkontinencija – nekontolirani nagon za mokrenje appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Fitoestrogeni su najviše zastupljeni u soja, tofu, lanenom sjemenu i neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama i raži.  Nadalje folati također smanjuju rizik nastanka karcinoma.

Folatima bogate namirnice su limun, grejp, naranče i sokovi od spomenutog voća, zeleno povrće kao što je špinat, grah i grašak.

Antikancerogeno djelovanje imaju  i monoterpeni iz citrusa i komorača, te indoli, indol – 3 karbinol koji slabi djelovanje  hormona estrogena, a nalazi  se u prokulicama, brokuli, kupusu, i dr. povrću iz obitelji kucifera.

Unos omega-3 masnih kiselina

Budući da se prekuhavanjem indoli mogu izlučiti u vodu i smanjiti učinkovitost mnogih vitamina, preporučuje se jesti povrće tek prokuhano. Zeleni čaj sadrži antioksidanse, EGCG koji imaju protukancerogeno djelovanje. Preporučuje se piti 3 do 5 šalica dnevno.

Učestala konzumacija alkohola i debljina stvaraju visoki rizik za nastanak karcinoma dojke. Vrlo je bitan unos omega -3 masnih kiselina kako bi se uravnotežio omjer omega – 6 koji vrlo učinkovito djeluju kod upalnih procesa povezanih sa karcinomom dojke.

Osim plave ribe odličan su izbor laneno ulje i sjemenke lana . Snažan utjecaj na imunološki sustav imaju beta glukan iz medicinskih gljiva Maitake, Shitake i dr, zatim antioksidansi CoQ10, selen, CLA, protein sirutke, vitamini C, D i E.

Biljke i začini imaju također antikarcenogeno djelovanje. Od začina se preporučuje unositi kurkumu, đumbir, čili, češnjak, majčina dušica, mažuran,  origano , bosiljak, kim, korijander, ružmarin, peršin

Sandra Marić Bulat, nutricionist

The post Rak dojke, prevencija prehranom appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Omega-3 i omega-6 masne kiseline

Pravo ime, popularno zvanih, “dobrih” masti jest omega-3 masne kiseline. Ljudski organizam ne može sam proizvoditi te masti, već se njima opskrbljuje isključivo putem hrane pa stoga nutricionisti omega-3 svrstavaju u esencijalne masti. 

Drugu vrstu esencijalnih masti, koje unosimo u organizam s hranom, popularna literatura naziva „lošim“ mastima, dok im službeno ime glasi omega-6 masne kiseline. 

Omega-3 masti su pozitivni predznak zaslužile jer one u našem organizmu izgrađuju posebnu vrstu molekula (u stručnoj literaturi nazivanih prostaglandis) koje su zaslužne za elastičnost i protočnost krvnih žila i ublažavanje upalnih reakcija uslijed poboljšanja cirkulacije krvi. Na taj način ove masti postaju glavno oružje u borbi protiv srčanih oboljenja. 

Omega-6 masti se ulaskom u naš organizam također transformiraju u molekule (također prostaglandis), no s upravo suprotnom funkcijom od one koju vrši omega-3.

Naime, te molekule potiču grušanje krvi, uzrokuju ukrućivanje krvnih žila te pospješuju upalne procese. To još uvijek ne znači da nam i te masne kiseline nisu potrebne – u odgovarajućem omjeru.

Kao i kod većine drugih segmenata prehrane, ključni pojam za izbjegavanje bolesti i održanje fizičke (trkačke) spremnosti jest dobro uravnotežen unos jednih i drugih masti.

Nutricionistička istraživanja prehrambenih navika i zdravstvenog stanja naših prethistorijskih predaka su pokazala da je omjer unosa omega-3 i omega-6 masnih kiselina kod tih predcivilizacijskih lovačko-sakupljačkih zajednica (pogotovo onih koje su živjele uz rijeke i mora) iznosio 4 prema 1. 

Iako životni vijek tih praljudi, u nedostatku čudesa suvremene medicine, nije bio duži od našeg, oni su bili zaštićeni od suvremenih masovnih ubojica poput infarkta, karcinoma, dijabetesa, artritisa i psorijaze. Stručnjaci smatraju da je za to zaslužna upravo njihova prehrana bazirana na ribi i divljači te sakupljenim šumskim plodovima. 

U prehrani suvremenog čovjeka, baziranoj na biljnim uljima (najčešće od suncokreta i kukuruza) u svakodnevnoj pripremi hrane te siromašnoj ribom, omjer omega-3 prema omega-6 je bitno poremećen i iznosi čak 1 prema 10.

Liz Applegate (autorica rubrike Nutrition u prestižnom trkačkom časopisu Runner’s World) navodi nekoliko vrlo konkretnih razloga zašto bi trebalo povećati količinu omega-3 masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani. Točnije, nekoliko vrlo čestih bolesti, koje na ovaj način možemo držati na distanci.

Srčana oboljenja

Stručnjaci su vezu između smanjenja srčanih bolesti i omega-3 masti otkrili proučavajući prehrambene navike Eskima, kao naroda koji je do danas sačuvao tradicionalni način prehrane baziran na ribi te kod kojeg su bolesti srca nepoznat pojam. Daljnjim je istraživanjem utvrđeno da omega-3 masne kiseline podižu nivo «dobrog» HDL kolesterola što bitno smanjuje vjerojatnost nastanka, po život opasnih, krvnih ugrušaka kakvi izazivaju infarkt.

Karcinom

Omega-3 masne kiseline pokazuju veliku vrijednost u smanjenju rizika oboljenja od određenih vrsta karcinoma. Tako je utvrđen bitno manji postotak dijagnosticiranog karcinoma prostate u područjima u kojima riba čini bitnu sastavnicu prehrane.

Artritis

Različite vrste artritisa su zapravo upalni procesi u organizmu. Kako omega-3 masti omogućuju smanjenje upalnih procesa, uzimanje 2-3 grama (1 porcija tune, npr.) tih masnih kiselina dnevno bitno olakšava tegobe oboljelih od reumatskog artritisa.

Dijabetes 

Dijabetes je još jedna od vrlo čestih bolesti suvremenog čovjeka koja se kod Eskima pojavljuje toliko rijetko da se smatra neobičnom. Objašnjenje je jednostavno, omega-3 masne kiseline reguliraju uravnoteženo djelovanje inzulina.

I još jedan zanimljiv podatak: omega-3 masne kiseline su važne i kao sastavni dio membrane moždanih stanica. Stoga, uzimanje omega-3 masti u samom početku ljudskog života, u vremenu razvoja moždanog tkiva, osigurava veću mentalnu sposobnost.

Iako su danas ljekarne i trgovine zdravom hranom već opskrbljene, među mnogim drugim, i omega-3 nadomjescima, prednost treba dati prirodnim izvorima poput plave ribe (po mogućnosti porijeklom iz hladnih voda, poput tune), sjemenki lana (koje možete posipati po salati ili jesti s jogurtom), ulja od lana te oraha, lješnjaka i badema.

I konačno, nekoliko prijedloga za omega-3 ručak :

MORSKI PAS S MASLINAMA

Sastojci:

• ½ kg odrezaka od morskog psa (svježeg ili smrznutog)
• 100 g crnih i 100 g zelenih maslina
• 1 dl bijelog vina
• maslinovo ulje
• češnjak, peršin, ružmarin, sol

Priprema:

• U zagrijanu pećnicu (180-200º C) stavite posoljene i maslinovim uljem premazane odreske.
• Nakon 10-ak minuta pečenja ribu prelijte bijelim vinom i pospite ružmarinom. Kad se odresci zarumene s gornje strane okrenite ih, pospite usitnjenim češnjakom i peršinom, dodajte masline te još kratko zapecite.
• Kao prilog poslužite rižu ili krumpir (prethodno skuhan pa umiješan u umak s maslinama u kom se pekla riba).

SALATA OD TUNE

Sastojci:

• 2 konzerve tune
• 150 g kuhanog kukuruza
• 100 g kuhanog slanutka
• 2 režnja češnjaka (sitno nasjeckana)
• peršin (sitno nasjeckan)
• sol, papar maslinovo ulje
• glavica zelene salate
• 2-3 rajčice

Priprema:

• Tunu usitnite vilicom te joj dodajte peršin, češnjak i maslinovo ulje. Zatim umiješajte kukuruz i slanutak te smjesu stavite na oprane i posoljene listove zelene salate. Dekorirajte rajčicama i poslužite s integralnim kruhom.

The post Omega-3 masti koje produžuju život appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Zato je hrana pobjednika neprocjenjiva – savršeni vodič ka savršenoj ishrani. Ne govorimo ovdje samo o aktivnim sportašima nego i o vikend šetačima, onima koji idu na gimnastiku za vrijeme pauze i onima koji žele ostati u formi pomoću amaterskih sportova – kakvi god oni bili. Da biste izvukli najbolje od sebe trebate imati i najbolju prehranu.

Hrana sportaša pobjednika

Hrana pobjednika, jednostavno i jasno, sama objašnjava zašto je nadjačala mnoge ishrane bazirane na mesu – i razorila poneke mitove. Uzmi protein! Ne možeš uspjeti bez mase proteina iz mesa i mliječnih proizvoda! Pogrešno! Ključ za uspjeh su škrobasti, složeni ugljikohidrati – stvari kao što su krumpiri, tjestenina i riža. To je ‘energetska hrana’ i nju ne nalazimo u mesu. Također, ljudske mišiće ne izgrađuju mišići ‘mesnatih’ životinja.

Vegetarijanska prehrana kod sportaša

Pa gdje onda vegetarijanci dobivaju potrebne proteine? Gotovo iz svega što jedu! Sadrži ih skoro sva biljna hrana i teško je moguće da bi vam oni mogli nedostajati.

Vegetarijanska hrana dolazi u kompletu s antioksidansima koji jednostavno pobjeđuju bolesti, a bez kojih bi inače vaše tijelo bilo otvoreno ‘za napad’ i ne bi moglo ispravno funkcionirati. Najbolji borci protiv bolesti su vitamin C i E te betakaroten (oblik iz vitamina A) – a to ćete vrlo teško naći u mesu i mliječnim proizvodima. Ono što ćete naći u njima su masnoća koja začepljuje arterije i kolesterol.

Istina je slijedeća – hrana životinjskog porijekla šteti vašem tijelu, a biljna hrana ga štiti. Zato je hrana pobjednika savršeni vodič za onoga tko želi biti nositelj života.

Dobro izbalansirana prehrana

Dobro izbalansirana prehrana je sve ono što sportaši zapravo trebaju da bi osvojili vrh’. Ove riječi dolaze iz najmjerodavnijeg udžbenika o ljudskoj prehrani.

Bili vi osoba koja ide na gimnastiku jednom tjedno iz straha da se ne pretvori u ‘kuglicu’ ili fanatik dobre kondicije koji nas ostale posramljuje, možete biti sigurni da će dobro uravnotežena vegetarijanska prehrana osigurati sve što vaš omiljeni sport zahtijeva. Ne iznenađuje da za vas kao vegetarijanca postoje prednosti usporedive s vašim suparnicima koji jedu meso!

Postoje dva velika plusa za zdravlje koja čine vegetarijansku odnosno vegansku hranu vrijednom razmatranja od strane ozbiljnih sportaša.

Prvo, vegetarijanska hrana je puna ugljikohidrata koji osiguravaju energiju – hrane koja je obavezna za sve sportske tipove. Zapravo prehrana koja je bliska vegetarijanskoj često je neophodna za sportaše kako bi iskoristili prednosti ugljikohidrata – obogaćena biljna hrana kao što su kruh od cjelovitog zrna, žitarice i tjestenina! Drugo, vegetarijanska prehrana je bogata osnovnim nutrijentima zvanima antioksidansi.

Ti vitalni vitamini pomažu tijelu da se bolje nosi sa stresom koji izaziva naporna vježba. Meso i mliječni proizvodi ne sadrže ni ugljikohidrate ni tri osnovna antioksidanta – betakaroten, vitamin C i vitamin E.

Prestižni američki časopis kliničkog nutricionizma (American Journal of Clinical Nutrition) sve to lijepo sumira u svom izvješću: ‘Dobro isplanirana vegetarijanska ishrana sportašima pruža odgovarajući nivo svih potrebih nutrijenata, a također reducira i rizične faktore za kardiovaskularne bolesti’.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati nam daju energiju potrebnu da bismo pokretali tijelo – bila to šetnja ulicom ili trčanje maratona – i svi savjetnici za zdravlje smatraju ih najvažnijim gorivom za jako intenzivnu aktivnost i dobar radni učinak.

Ugljikohidrati dolaze u tri oblika – sporo oslobađajuća složena škrob (primjer dolje), brzo oslobađajući jednostavni šećeri (glukoza i fruktoza) i prehrambena vlakna (neprobavljiv dio voća i povrća, neophodan da bi probavni sustav pravilno radio).

Svjetska zdravstvena organizacija predlaže da bismo svi trebali jesti mnogo više ugljikohidrata (uglavnom one sporo oslobađajuće) nego što to činimo – 55 do 70% naše prehrane trebalo bi biti sastavljeno od njih. I pogodite što – široko je utvrđeno da vegetarijanska prehrana sadrži više ugljikohidrata nego ona prosječnog svejeda.

U većini studija pokazano je da količina ugljikohidrata koje unose izdržljivi sportaši pada ispod preporučene vrijednosti.

Mišljenje Američkog udruženja nuticionista (American Dietetic Association) izjavljuje: ‘… najbolje je da se dodatna energija sportaša osigurava kroz ugljikohidrate, da ona dolazi iz grupe hrane bazirane na ugljikohidratima (razne vrste kruha, žitarice i zrnje, povrće, i voće)’.

Oblik ugljikohidrata od cjelovitog zrna je sporo oslobađajući, a upravo to je ono što najviše trebate pri osvajanju vrha, i stalnog sportskog napora. Mahunarke su drugi izvor tih složenih ugljikohidrata, a uključuju sve vrste graha, zapečeni grah, slanutak, crveni grah, zrnje soje kao i zrnje leće.

Sagorjevanje ugljikohidrata i masti

Ugljikohidrati i masti su dva prehrambena goriva koje tijelo koristi tijekom vježbe. Višak prehrambene masnoće sprema se u masno tkivo i, kao što to svi znamo, tijelo nažalost ima neograničeni kapacitet za takvo odlaganje! Ugljikohidrati mogu biti pohranjeni kao masnoća ili glikogen, no količina glikogena koja može biti pohranjena je ograničena – u mišićima i jetri.

Tijekom jako intenzivnog vježbanja poput sprinta sagorijeva uglavnom glikogen

Tijekom slabog intenziteta vježbanja kao što je hodanje – baš kao i kod dugotrajnog treninga – upravo masnoća se koristi kako bi osigurala polagan i postojan protok energije do mišića. Tijekom jako intenzivnog vježbanja poput sprinta sagorijeva uglavnom glikogen i on je brz izvor energije za tijelo. Kao sportaš imate cilj izgraditi dovoljne rezerve glikogena u svojim mišićima tako da bi bili u mogućnosti raditi napornije na duže relacije.

Vegetarijanska odnosno veganska prehrana to olakšava otkad je dokazano da je najbolji način za obnavljanje zalihe glikogena prakticiranje ishrane bogate škrobastim ugljikohidratima – jednako dobro kao i da slijedite dobar program aerobnog treninga.

Važeće UK smjernice preporučuju da svatko treba težiti tome da bude umjereno aktivan (npr. brzo hodanje, vrtlarstvo) najmanje 30 minuta svaki dan, ili bar pet dana u tjednu). Jedući obroke bogate ugljikohidratima redovito tijekom dana osigurat ćete da sve vaše potrebe za energijom budu zadovoljene – koja god vaša aktivnost bila.

Tada nećete morati brinuti niti o rezervama glikogena. Što više ćete vježbati, to više ugljikohidrata ćete trebati. Jednostavno povećajte veličinu svakog obroka da biste zadovoljili glad, a održali stabilnu težinu. Grickanje je izvrstan način da si osigurate dodatnu energiju – držite se hrane kao što su orašasti proizvodi, sjemenke, suho voće i krekeri od cjelovitog zrna.

Zapamtite da vaše tijelo također treba i predah, pa si u dnevni raspored ubacite vrijeme kad je potrebno sjesti i podići noge!

Protein

Protein je potreban da bi obnovio tjelesna tkiva i stanice, a izgrađen je od mnogo manjih jedinica – građevnih blokova – zvanih aminokiseline. Suprotno popularnom mišljenju da izgrađujete mišiće jedući više proteina. Vjerovanje da jedenje životinjskih mišića, tzv. mesa (i mnogo drugih nezdravih masnoća) automatski izgrađuje ljudske mišiće, jednostavno nije istinito.

Mišići se razvijaju upotrebljavanjem, a ne jedenjem velikih količina mesa drugih životinja – ili ih koristite ili ih izgubite. Pogledajte gorile – oni bez sumnje imaju najjaču muskulaturu od svih primata, a ta impresivna tjelesna građa dolazi kroz redovitu fizičku aktivnost i ishranu baziranu samo na biljkama!

Većina hrane sadrži nešto proteina. Osobito dobri izvori proteina u vegetarijanskoj prehrani su sojini proizvodi (kao tofu – skuta od soje, vegetarijanski burgeri i sojino mlijeko), grahorice, leća, orašasti proizvodi, sjemenke i žitarice (npr. kruh od cjelovitog zrna, tjestenina, riža).

Ako sportaši trebaju neke dodatne proteine, to se pokriva umjereno povećanim unosom hrane, a ne povećavanjem isključivo proteinske hrane. Povećanim unosom kalorija – uglavnom ugljikohidrata – i držanjem prehrambenog proteina blizu 15% od vašeg ukupnog energetskog unosa, svaki dodatni protein koji zatrebate nadoknadit će se povećanjem količine pojedene hrane.

Tekućina

Uzimanje tekućine (uglavnom vode) često je zanemareno ali, u stvari, to je najvažniji element u svačijem životu – kod fizički aktivnih kao i kod manje aktivnih ljudi.

Osoba koja sjedi bez ikakve fizičke aktivnosti, u hladnom klimatskom podneblju, izgubi otprilike litru i pol tekućine na dan, a sportaš tijekom jednog sata napornog vježbanja može izgubiti između 2 do 4 litre!

Rad mišića može biti smanjen za 20-30% prilikom gubljenja 4-5% tjelesne težine – ne iznenađuje kad uzmete u obzir da mišićno tkivo čini 80-85% vode. Prema tome, koliko biste tekućine trebali piti?

Povećana potreba tijela za vodom ovisi o vrsti, intenzitetu i trajanju sporta kojeg ste izabrali, kao i o temperaturi zraka (7). Ipak, postoji nekoliko jednostavnih uputa koje će pomoći da osigurate vaše tijelo da nikad ne dehidrira.

Koliko piti tekućine prije treninga:  

Pijte puno vode prije fizičkog opterećenja; 24 sata prije seta vježbi pijte mnogo tekućine. Tijekom dva do tri sata prije treninga pijte otprilike 500 ml tekućine postepeno.

Koliko unositi tekućine tokom treninga :  

Pijte 150-350 ml tekućine u intervalu od 15 -20 minuta, počevši na samom početku treninga. Čista voda je obično dovoljna za trening koji traje manje od jednog sata.

Za vrijeme treninga koji traje više od jednog sata, možda ćete imati potrebe za nešto dodatne energije. Izaberite ili poseban tonik za sportaše ili si uštedite novac i napravite svoj vlastiti energetski napitak. Jednostavno izmiješajte 500 ml voćnog soka s 500 mi vode.

To će osigurati potrebnu vodu, šećer (glukozu i fruktozu) i elektrolite (natrij i kalij) zajedno s mnoštvom drugih vitamina. Nema stvarne potrebe nadoknađivati sol tijekom pojedinačnog seta vježbi umjerene dužine trajanja – manje od tri, četiri sata. Ipak, ako to vaše tijelo zahtijeva, možete jednostavno dodati ¼ čajne žličice soli u svoj voćni napitak iz kućne radinosti.

Najvažnije poruka ovdje je da treba piti puno vode prije, tijekom i nakon treninga – ako osjećate žeđ – znači da ste već dehidrirali! Ali opet, nemojte poludjeti i piti previše.

Masnoće

Svi trebamo neke masnoće u prehrani da bismo si osigurali otprilike 20-30% od ukupne energije, ali previše masnoća čini vas – masnima! Masnoće u prehrani dolaze u dva oblika – zasićene i nezasićene.

Ono što mi ne trebamo u prehrani su neesencijalne zasićene masnoće koje dolaze uglavnom iz mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane. One povećavaju razinu kolesterola i mogu voditi do srčanih oboljenja i nekih oblika raka.

Ono što trebamo u prehrani su nezasićene, takozvane, esencijalne masnoće. Vegetarijanska i veganska ishrana bogate su tim esencijalnim masnoćama – koje obilno nalazimo u sjemenkama, orašastim plodovima, grahoricama, avokadu i biljnom ulju.

Margarini bez životinjskih sastojaka također su izvori esencijalnih masnoća, ali budite sigurni da upotrebljavate samo one nehidrogenirane. Hidrogenirane masnoće djeluju na podjednako štetan način na tijelo kao i zasićene masnoće. Proces poznat kao hidrogenacija primijenjuje se na tekuće biljno ulje da bi ga pretvorilo u tvrde masnoće, proizvodeći rasprostranjene margarine.

Proizvedene masnoće nazivaju se trans-masnoćama, ali tijelo od njih nema koristi. Što je još gore, one blokiraju mogućnost tijela da iskoristi esencijalne masnoće koje su mu zaista potrebne. Izaberite margarine s oznakom koja navodi da su korištene samo ‘nehidrogenirane masnoće’.

Mnoga procesirana hrana također sadrži te nezdrave trans-masnoće – u obliku čipsa, krispija i mnogih slastičarskih proizvoda – tako da je najbolje da ograničite upotrebu tih proizvoda u svojoj prehrani.

Vitamini i Antioksidansi

Nedavno se znanost mnogo interesirala vezano uz slobodne radikale. To su molekule koje potpomažu bolesti proizvedene iz, na primjer, zagađenja, pušenja cigareta i kuhanja – posebno kuhanja mesa. Slobodni radikali proizvode se također unutar tijela kao nus-proizvodi normalnih bioloških funkcija poput probave i disanja. Fizičko opterećenje također proizvodi te slobodne radikale.

Antioksidansi su jedine poznate kemikalije koje omogućuju snažnu obranu protiv tih štetnih molekula. I pogodite opet što? Pa, vegeterijanska ishrana je apsolutno puna tim sitnim čudima jer se oni uglavnom nalaze u svježem voću, povrću, sjemenkama, orašastim proizvodima, grahoricama i žitaricama od cjelovitog zrna!

Tri najvažnija aktioksidansa nalaze se upravo u biljnoj hrani. Govorimo o vitaminu C, E i beta-karotenu (antioksidans iz vitamina A). Niti jedan od njih ne dolazi iz jedenja mrtvih životinja.

Ne iznenađuje da su nedavna istraživanja otkrila da vegetarijanci imaju viši nivo antioksidansa vitamina C, vitamina E i beta-karotena nego mesojedi. Svi – ali čak više sportski tipovi ljudi – trebali bi jesti hranu bogatu tim vitaminima. Jarko obojeno voće i povrće – osobito crveno, zeleno i narančasto – vrlo su bogat i izvori.

Birajte između krumpira, mrkve, tamnolisnatog povrća (brokula, potočarka), naranče, marelice, grožđa, slatkog krumpira, avokada, paprike, kivija… možemo nabrajati unedogled ! Jedite ih sirove, kuhane na pari, grilane na žaru. Beta-karoten u mrkvi i likopen (drugi antioksidans) u krumpiru zapravo se bolje absorbiraju u vašem tijelu ako su prethodno prokuhani.

Iz toga je jednostavno vidjeti kako su tijela sportaša vegetarijanaca, koji imaju visok unos te vrste hrane, u prednosti – biti će mnogo bolje opremljeni u odnošenju prema štetnim slobodnim radikalima.

Skupina B vitamina

Ova grupa vitamina uključuje vitamin B1 (thiamin), B2 (riboflavin), niacin, B6 (pyridoxine), folnu kiselinu i vitamin B12 (cobalamin). Vitamini B1, B2, niacin and B6 su od posebne važnosti za sportske tipove budući da su svi umiješani u otpuštanje energije iz hrane.

Osigurati snabdijevanje potrebnim vitaminima u vegetarijanskoj prehrani uopće nije problem. Bogato su dostupni u žitaricama od cjelovitog zrna, uključujući kruh, smeđu rižu, tjesteninu od neprosijanog brašna, ekstrakte kvasca, mahunarke (grah, leća), orašaste plodove, sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, avokado i banane.

Mnoge žitarice koje jedemo za doručak također su pojačane cijelom grupom vitamina B. Folna kiselina je potrebna za mnoge procese u tijelu uključujući sintezu proteina i tvorbu krvi. Većina povrća sadrži nešto folne kiseline, pogotovo tamnozeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke, i avokado. Vitamin B12 (cobalamin) je potreban za održavanje zdravog nervnog sistema i normalne izgradnje krvi.

Jetra ima zalihe vitamina B12 za tri godine, i tijelo ga također vrlo učinkovito resorbira. Vegani mogu osigurati vitamin B12 kroz dodatak prehrani ili uključujući u svakodnevnu prehranu proizvode koji su njime obogaćeni – kao što su žitarice za doručak, ekstrakti kvasca, neki margarini i sojino mlijeko. Vitamini B6, B12 i folna kiselina također su neophodni za održavanje zdravih arterija.

Minerali  Željezo i Cink

Željezo i cink su dva vrlo važna minerala i nalaze se u uobičajenoj hrani vegetarijanaca. Željezo je osnovna komponenta hemoglobina i nalazi se u crvenim krvnim zrncima koja provode kisik kroz tijelo.

Nedostatak željeza može uzrokovati anemiju, ali vodeća savjetodavna tijela poput Britanskog Zdravstvenog Udruženja (British Medical Association ) tvrde da manjak željeza nije češći kod vegetarijanaca u odnosu na mesojede.

Postoje također i neki dokazi da prehrana bogata željezom iz mesa zapravo može uzrokovati bolest! Dobri izvori željeza su kruh od neprosijanog brašna, mahunarke (zapečeni grah, zrna soje, slanutak, crveni grah, leća i grašak), sušeno voće (osobito smokve i marelice), crna melasa i tamnozeleno lisnato povrće. Budući da vitamin C pomaže tijelu da bolje apsorbira željezo, dobra navika je uzimati hranu bogatu željezom zajedno sa voćem i povrćem.

Čaša svježeg soka od naranče uz obrok ili voće nakon njega trebalo bi učiniti čaroliju. Kalcij u mliječnim proizvodima može smanjiti količinu željeza koju će tijelo apsorbirati. Cink se nalazi u sjemenkama, orašastim plodovima, žitaricama od cjelovitog zrna i mahunarkama. Njegova glavna uloga je zaštita i obnova DNA (ljudskog genetičkog koda).

Kalcij i zdravlje kostiju

Uzimamo ih zdravo za gotovo, ali imati zdrave kosti osnova je za vođenje aktivnog života. Samo zamislite kako ograničavajuće može biti ako slomite nogu i ne možete se kretati bez tuđe pomoći?

Budite sigurni da su vam kosti jake i da takve ostanu – to je važno za sve – sportaše, nesportaše, muškarce kao i žene. Osteoporoza je stanje u kojem kosti postaju vrlo krhke i mogu se čak slomiti. Iako se ta bolest obično javlja u drugoj polovici života, postoje jednostavni koraci koji se trebaju poduzeti ranije u životu da bi se smanjio rizik od njenog razvoja.

Svi trebaju prakticirati neke vježbe kojima će održavati tjelesnu težinu – i da biste to činili, ne morate odlaziti na gimnastiku. Jednostavne aktivnosti poput hodanja, penjanja uz stepenice ili sklekovi pomažu povećati snagu vaših kostiju. Još je bolje ako nosite teret dok hodate – na primjer pješačenje i nošenje u rukama torbi iz kupovine (punih ukusne vegetarijanske hrane!) umjesto vožnje u autu ili autobusu!

Preskakanje užeta ili korištenje bučica za gimnastiku – posebno za noge i za ruke – dok vježbate, također su izvrsni načini za dobro uvježbavanje vaših kostiju. To je pomalo slično kao i sa mišićima – kosti trebate koristiti redovito da bi osigurali njihovu snagu i zdravlje. Što ranije u životu s time počnete, to bolje.

Kosti, naravno, također trebaju odgovarajuću podršku kalcija, a taj mineral uzet će iz prehrane do vaših srednjih tridesetih. Mliječni proizvodi nisu jedini izvor kalcija – i, naravno, oni dolaze opterećeni neesecijalnim zasićenim masnoćama i kolesterolom.

Životinjski proteini iz mesa i mliječnih proizvoda potiču povlačenje kalcija iz kostiju, dok biljni izvori proteina nemaju taj učinak. Biljna hrana bogata kalcijem su tamnozeleno lisnato povrće (brokula, peršin, prokulice, potočarka) jednako kao tofu (skuta od sojinih zrnja), sušeno voće (osobito smokve), sjemenke (osobito sezam), orašasti plodovi (osobito bademi) i tahini (maslac od sezamovih sjemenki).

Možete čak uzeti i narančin sok i prokuhanu vodu obogaćenu kalcijem. Vitamin D iz sunčevog svjetla kao i obogaćena hrana poput žitarica i margarina, pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane – ima li bolji izgovor da izađete van po nešto svježeg zraka?

Ne-mliječni izvori kalcija – kao što je većina biljne hrane – također imaju dodatne prednosti po pitanju snabdjevenija tijela drugim neophodnim mineralom za kosti – magnezijem.

Dodaci prehrani za sportaše

Tržište raznih pomoćnih pića i hrane za koju vas uvjeravaju da povećava vašu sportsku izvedbu i snagu – multimiljunska je industrija. Znanstveno istraživanje iza mnogih tvrdnji – poput povećane mišićne mase, bolje izdržljivosti, poboljšane izvedbe itd. – neuvjerljivo je i treba daljnja ispitivanja.

Dobar program vježbanja, zajedno sa dobro izbalansiranom vegetarijanskom prehranom opskrbit će vaše tijelo svim neophodnim sastojcima potrebnima za postizanje vrhunske izvedbe. Vjerojatno možete razmišljati o boljim načinima kako da potrošite novac bez da vas zavedu mamci domišljatih i privlačnih tehnika kojima se služe marketinški stručnjaci!

Vegetarijanska hrana – neophodna hrana za sportaše

Kao što ovaj vodič pokazuje, balansirana i raznolika vegetarijanska prehrana i više je nego sposobna osigurati vam sve prehrambene sastojke – proteine, minerale i vitamine – koje vaše tijelo zahtijeva. To je također prehrana koja ima značajne prednosti u odnosu na onu baziranu na mesu, uglavnom zbog povećanog unosa škrobastih ugljikohidrata i antioksidanata.

Meso i kravlje mlijeko ne sadrže niti jedan od antioksidanata, beta-karoten, vitamin C i E, niti vitamin K, kao ni složene ugljikohidrate ni vlakna. Meso ne sadrži ni kalcij, ni vitamin D. Ono što meso i mliječni proizvodi sadrže su kolesterol i mnoštvo zasićenih masnoća koje začepljuju arterije, i potpuno su nevažni u prehrani.

Ono što je neophodno u prehrani su: svježe voće i povrće, orašasti proizvodi, sjemenke, mahunarke i žitarice od cjelovitog zrna – sve sami sastojci dobro bazirane vegetarijanske odnosno veganske prehrane. Uživajte!

The post Prehrana kod sportaša pobjednika appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

Što je to lokomotorni sustav?

Lokomotorni sustav sastoji se od ljudskog skeleta (koji uključuje kosti, ligamente, tetive i hrskavice) te pripadajuće mišiće. Daje tijelu osnovnu strukturu i sposobnost kretanja. Uz strukturnu ulogu, veće kosti sadrže koštanu srž, mjesto stvaranja krvnih stanica. 

Također, kosti su mjesto skladištenja kalcija i fosfata. Proučavanje skeleta u medicinskoj znanosti naziva se osteologija, a disciplina koja bavi bolestima tog sustava je ortopedija.

Bolesti lokomotornog sustava

Postoji niz različitih bolesti koje mogu zahvatiti lokomotorni sustav: upale zglobova (artritisi), degenerativne promjene intevretebralnog diska (diskopatije), degenerativne bolesti kralježnice (spondiloza), upala tetiva, tetivnih ovojnica i mišića, bolna stanja kralježnice, displazija kuka, sportske ozljede…

Prateći te osnovne stavke o prirodi ponašanja lokomotornog sustava ,koji nebi bio moguć bez mišićnog veznog tetivnog-sustava, koji uvelike omogućuje pokretljivost i aktivnost koje svakodnevno činimo i provodimo, dolazimo do sljedećeg pitanja: što to hrani naše kosti? Što one trebaju da bi ispravno funkcionirale? 

Jer, svaki živi sustav kako u tijelu tako i izvan njega se ‘napaja’ nečem da bi živio i bio aktivan, ali što to uništava i onesposobljava naše kosti da ispravno funkcioniraju?

Krenimo iz početka, mnoge fiziološke komponente (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura,  pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama ravnoteže kako bi se održalo zdravlje. Svaka stanica u tijelu ima svoju homeostazu dakle ono za čime svi težimo a to je zdravlje, homeostaza je stanična stabilnost, tema fiziologije je ona o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Zaista, primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze (zdravlja).

Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, te upravlja metaboličkim procesima, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i otklanja štetne produkte. Ako tome pridodamo, recimo, redovito vježbanje određenih korisnih vježbi mi već umanjujemo odnosno pomažemo tijelu da ispravno funkcionira i očisti se od štetnih nametnika-toksina. Ali što to remeti funkciju naših kostiju? Odgovor je to koji muči svakog ortopeda.

Makrobiotika nudi odgovore, sustavom fiziognomike i utjecajnog promatranja prirode i čovjeka kroz dugi niz godina i počinje prepoznavati shvaćati zašto se poremećaji događaju i čini sve kako bi dovela cijeli organizam u optimalno stanje- zdravlje, a ne samo dio.  

Kako je u makrobiotici uvijek nekako aktualna ona strana ljudskih rasprava ‘što smijem jesti,  a što ne’ naveo bih sljedeće: makrobiotika ne zabranjuje ni jednu namirnicu, nego samo sugerira ili savjetuje koje su to namirnice zaista dobre i potrebne ljudskom organizmu  da bi postigao dobro zdravlje a da se pri tom ne naštetio nikome.

Namirnice koje slabe i oštećuju lokomotorni sustav (koštani sustav) jesu:

• šećer
• mlijeko i mliječni proizvodi
• gazirana i negazirana pića (recimo Coca cola i tzv. energetske ‘bombe’ napitci!)

Namirnice koje mogu pomoći u ozdravljenju lokomotornog sustava jesu:

• svježe zeleno povrće – brokula, kupus, kelj, rikola itd…
•  (napitci..)
• tofu sir (ima 5 puta više kalcija od mlijeka i minerala!)
• smeđa riža i proso – žitarice bogate kalcijem i željezom
• spirulina alga i zelena magma –  snažani dodaci prehrani bogati mineralima i vitaminima, aminokiselinama, klorofilom, enzimima, za podržavanje  zdravlja
• umeboshi šljiva – japanska šljiva kiselog oskusa –  koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini kao i lijek: čisti organizam i alkalizira krv, ubija mikrobe čak i crijevnu tuberkulozu, bakterije i infekcije, odličan čistač i obnavljač jetre i bubrega
• bioastin – odličan dodatak prehrani  za koštano mišićni sustav i upale, posebice artritis i upale mišića i zglobova zbog čega se preporučuje i sportašima,  štiti i srce i krvne žile te snižava razinu kolesterola, snažan antioksidans

Terapijski pristup

Lokomotornom sustavu možemo pomoći i sljedećim terapijama kao što su: shiatsu, Yumeiho, japanska terapija (odlična i postiže zadivljujuće rezultate baš za koštani sustav), fizioterapija, akupunktura, i razne stručne vježba koordinacije, motorike i dinamike povlačenja i istezanja koštano mišićne strukture i zglobova.

Time se mogu pridodati i tradicionalne vježbe i sustavi:

YOGA

Yoga je drevna znanost prirodnog življenja. Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju učinkovitost yoge na zdravlje duha i tijela.

Yoga vježbe jačaju lokomotorni sustav, uravnotežuju funkcije metabolizma, imunog i živčanog sustava, poboljšavaju cirkulaciju svih tjelesnih tekućina, povoljno djeluju na dišni, probavni i mokraćno spolni sustav, neutraliziraju umor, napetosti i stres te unapređuju mentalno zdravlje. Redovnim vježbanjem yoge tijelo postaje pomlađeno, lijepo, skladno, gipko i snažno. Duh postaje staložen, sretan, vedar, pun entuzijazma, hrabar i odlučan.

Yoga budi životnu energiju i život čini življim.

Do-In- sustav vježbi

stare kineske vježbe za postizanje optimalnog kapaciteta zdravlja putem energetskog sustava, vodeći tim putem poboljšavamo i jačamo i fizičko tijelo te ga potičemo da ostvari svoje prvobitno stanje a to je ZDRAVLJE!

The post Lokomotorni sustav, brza lokomotiva sa 206 kostiju na sat appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.

No, čovjek je jedina vrsta koja nastavlja piti kravlje mlijeko u odrasloj dobi i jedina je vrsta koja sustavno pije mlijeko druge vrste, a to nije biološki prihvatljivo! 

Žana je naglasila kako različiti zdravstveni programi propagiraju važnost, nužnost i dobrobiti korištenja mlijeka i mliječnih proizvoda, usađujući time lažna uvjerenja kako bez proizvoda mliječne industrije nema zdravlja i “čvrstih kostiju”, rasta i razvoja. 

No, dali se netko zaista izliječio uporabom kravljeg mlijeka?? A zanimljivo je to da se ni na jednom medicinskom fakultetu ne uči da mlijeko liječi recimo osteoporozu.

Mliječni proizvodi odnosno mliječne životinjske bjelančevine su zapravo rizik za zdravlje ukoliko stavimo na svijetlo pravu istinu, što danas pokazuju realno preko 200 znanstvenih istraživanja koji se naravno drže u tajnosti

Kravlje mlijeko – koliko znamo o kravljem mlijeku:

• Ne sadrži vlakna ili složene ugljikohidrate i ispunjeni su zasićenim mastima i kolesterolom.
• Također su u preradi mlijeka i bolesti krave dodaju razni dodaci ne bi li krava proizvela više mlijeka, gnojem, a često i pesticidima, hormonima i antibioticima, kojima se krave učestalo tretiraju zbog intenzivnog i nemilosrdnog uzgoja.
• Nepodnošenje šećera laktoze u mlijeku kod mnogih ljudi uzrokuje nadutost, bolove u želucu i proljeve.
• Zbog iznimno velike količine bjelančevina, masnoća i kazeina, mlijeko otežava probavu i unutrašnje organe što na posljetku dovodi do stvaranja kamenaca i cista.

Predavačica je navela primjere istraživanja koja su pokazala da osobe koje piju mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda češće obolijevaju od sljedećih tegoba:

alergija, astme, raka prostate, rektuma i dojke, srčanih bolesti, juvenilnog dijabetesa te neurodermitisa i upale ušiju kod djece, a nije isključena ni mogućnost prijenosa “bolesti kravljeg ludila” i raznih problema sa kostima kao recimo već poznata osteoporoza!

No, mnogi i dalje ne povezuju svoje stanje  sa onim kako se osjećaju  i kako im je! Suprotno jakom marketingu mliječne industrije, mlijeko zbog visokog sastava bjelančevina i neodgovarajućeg omjera kalcija i fosfora dovodi do gubitka kalcija iz kostiju i zapravo uzrokuje osteoporozu. 

Kad jednom kravlje mlijeko dospije u krvotok, a  krv ga ne može prepoznati kao punovrijednu namirnicu, javlja se demineralizacija odnosno kiselost krvi, naš Ph se pomjera što u krajnjem slučaju dovodi do pretjerane kiselosti (acidoze) i onda gubitka kalcija i minerala u sistemu.

Vegetarijanska prehrana recimo u sebi sadrži obilje kalcija, ukoliko idemo tragom kalcija onda je to zeleno lisnato povrće, bez štetnosti visokoproteinske prehrane, koje su mnogo šire od spomenutoga gubitka kalcija. Predavačica je istaknula i etičku problematiku mliječne industrije u kojoj se krava tretira kao stroj za mlijeko, a tele, kojem je mlijeko i namijenjeno, joj se oduzima kratko nakon rođenja kako bi i to mlijeko i tele poslužili ljudskoj prehrani.

Osvrnuvši se na kulturološko i emotivno značenje mlijeka za ljude, Žana Čanađija je kao alternativu ponudila širok izbor ukusnih mlijeka od žitarica. Pritom se osvrnula na osnovne karakteristike i povoljan utjecaj sojinog, rižinog i zobenog mlijeka na naše zdravlje.

A zašto se o tome malo zna? Zato što su nas odmalena učili, pod utjecajem mliječne industrije i propagandnih reklama koje svakodnevno šalju putem televizijskih poruka, natpisima na tetrapaku da je mlijeko ‘idealna hrana’ za nas. Ukoliko idemo u analizu dali je zaista mlijeko zdravo, ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da je mlijeko zdravo.

S druge strane postoje preko 200-tinjak znanstvenih dokaza da mlijeko nije za uporabu čovjeka. Liječnici, kada završe svoj studiji i dođu u instituciju zdravlja, kako to oni vole nazivati, suoče se sa stvarnim zdravstvenim problemima i kako nemaju alternativu (alternativa postoji ali oni je ne znaju) onda počnu govoriti da se mlijeko treba piti ‘za kosti’, odnosno da je mlijeko ‘idealna hrana’ za nas. Ali to nije točno.
 

Za ljudski organizam su  prihvatljiva sljedeća mlijeka:

• Rižino mlijeko
• Zobeno mlijeko
• Sojino mlijeko
• Ječmeno mlijeko

Za razliku od kravljeg mlijeka, oni neće naškoditi našem organizmu a dat će mu sve potrebne sastojke i nutrijente! Ja još nisam čuo za slučaj da je netko obolio od bilo koje bolesti kostiju tko se hranio mlijekom od žitarica, dapače, takvi ljudi su puno zdraviji i veseliji!!

Predavanje u Makronovi  Žane Čanađije o mlijeku i utjecaju mlijeka na ljudski organizam

The post Mlijeko je zdravo, saznajte koje appeared first on Portal o fizikalnoj terapiji.