fizikalna terapija
Naslovnica Bolesti Ozljede meniskusa

Ozljede meniskusa

Ozljede meniskusa i ruptura meniska

Ozljede meniskusa predstavljaju jednu od najčešćih ozljeda koljenog zgloba u modernom svijetu. Različiti pokreti rotacije potkoljenice mogu dovesti do ozljede meniskusa. Često uz ozljedu meniskusa stradaju i druge strukture u koljenom zglobu.

Meniskus predstavlja jednu od najvažnijih anatomskih struktura koljenog zgloba. U svojoj biti meniskusi su dvije elastične, polumjesečaste ili srpolike vezivno-hrskavične tvorbe. Meniskusi osiguravaju sukladnost dviju vrlo važnih površina, bedrene i goljenične kosti. Zahvaljujući svojoj građi, ali i obliku u kojem su nastali, meniskusi provode neke od najvažnijih funkcija za ljudsko kretanje. 

Meniskusi raspoređuju dano opterećenje na cijelu femoro-tibijalnu zglobnu površinu, sudjeluju u apsorpciji udaraca, pomažu u stabilizaciji koljenog zgloba, olakšavaju kretnje unutar zgloba, lubrificiraju zglobna tijela te na takav način osiguravaju i prehranu i sigurnost zglobne hrskavice, sprječavaju hiperekstenziju te imaju proprioceptivnu ulogu. Ozljede meniska predstavljaju jednu od najčešćih ozljeda koljenog zgloba u današnje doba. 

Što uzrokuje ozljedu meniska?

Događaj kao što je trauma ili procesi kao što su trošenje i nastanak degenerativnih promjena koljenog zgloba najčešći su uzročnici nastanka ozljede meniska. Ozljede meniskusa ne događaju se tek tako jednostavno, naime, one nastaju kao rezultat međusobne interakcije značajnog broja vanjskih i unutarnjih rizičnih čimbenika. Primjerice, ukoliko je riječ o sportašu koji postavljene ciljeve pokušava ispuniti na način da maksimalno koristi vlastiti funkcionalni i mišićno-koštani potencijal, interakcija potencijala koji može ostvariti i zahtjeva koji su pred njim može u značajnom broju slučajeva, rezultirati i ozljedom meniskusa. 

Unutarnji čimbenici od rizika uključuju odlike sportaša kao što su njegove individualne biološke karakteristike, te fiziološke i psiho-sociološka karakteristike, dok vanjske čimbenike od rizika čine specifičnosti procesa treninga, karakteristike natjecateljskog procesa te uvjete u kojima se zahtijevane aktivnosti provode, opremu koju je potrebno pritom koristiti i slično.  

Ozljeda meniskusa najčešće nastaje prilikom rotacije potkoljenice u odnosu na natkoljenicu. Primjerice kada napravimo rotaciju trupa i natkoljenice dok stojimo na jednoj nozi. Da bi se desila ozljeda meniskusa potrebno je veće opterećenje i nagla promjena smjera. Iz tog razloga jedna od najčešćih ozljeda skijaša upravo je ozljeda meniskusa.

Kako se prepoznaje ozljeda meniska

U trenutku kada sama ozljeda nastane, pacijent osjeti izrazitu bol, čuje ili osjeti „prasak „ te stječe dojam da se u koljenom zglobu nešto pomaklo. Rjeđe, u trenutku ozljede blokira se pokret koljena ukoliko oštećeni dio meniska ostane blokiran u prostoru između tibije i femura. 

Često nakon ozljede može nastati oteklina, bol je i dalje prisutni simptom, a u većini slučajeva dolazi i do ograničenja pokreta te je fleksija koljena otežana. Isto tako, bol se može proširiti po cijeloj zglobnoj pukotini. U koljenom zglobu može se javiti „škljocanje“ ili osjećaj „bolnog štipanja“ prilikom kretnji. Također dolazi i do nestabilnosti prilikom stajanja ili hodanja. 

Vrste ozljeda meniskusa

Vrste ozljede meniskusa

Ozljede meniskusa mogu biti longitudinalne, horizontalne, radijalne, kose, degenerativne. Ovisno o mjestu nastanka i zahvaćenosti ovisiti će i simptomi te rehabilitacija.

Dijagnostički postupci i liječenje ozljede meniskusa

Ukoliko kod sportaša ili osobe koja se bavi određenom aktivnošću dođe do ozljede meniska, od ključne ja važnosti da u trenutku u kojem je došlo do ozljede prestane s obavljanjem aktivnosti i pokreta, kako se ne bi dogodilo da se ozljeda pogorša. Iznimno je važno potražiti savjet stručnjaka (fizioterapeut, ortoped) koji će vas nakon pregleda uputiti što je potrebno napraviti te kako se nositi sa ozljedom. Osim anamneze, rade se i testovi kako bi potvrdili postojanje ozljede meniskusa. 

Neki od testova koje radimo su: Mc Murray test, De palma test (kompresivni test), Stewart testApley test i Payerov znak.

Mc Murray test izvodimo na način da pacijent leži na leđima. Nogu savijemo u kuku i koljenu, a peta dodiruje stražnjicu. Jednom rukom primimo koljeno a drugom stopalo te ga rotiramo prema unutra uz abdukciju i ekstenziju koljena. Pod rukom se može osjetiti preskok i javlja se bolnost.

Klinički pregled kod ozljede meniskusa

Ukoliko klinički testovi ukažu na mogućnost ozljede meniskusa, biti će potrebno napraviti MR koljenog zgloba kako bi se utvrdila opsežnost ozljede i odlučilo o daljnjem liječenju.

Važnost fizikalne terapije kod ozljede meniskusa

Važno je započeti sa fizikalnom terapijom neposredno nakon što je do ozljede došlo, a provodi se sve do trenutka u kojem osoba ne povrati svoje izgubljene sposobnosti. Izbor liječenja ovisno o ozljedi može biti konzervativan i operativan. Fizikalna terapija ovisi o tome kakav će izbor liječenja biti pa razlikujemo nekoliko rehabilitacijskih pristupa.

Proces rehabilitacije kod konzervativnog liječenja ozljede meniska sastoji se od nekoliko faza. 

U prvoj fazi koja traje do 2 tjedna iznimno je bitno djelovati simptomatski. Radimo na smanjenu otekline, analgetskim procedurama te održavanju jakosti natkoljeničnog mišića elektrostimulacijama. Koristi se magnetna terapija, krioterapija, kompresija te elevacija ekstremiteta. U ovoj fazi bitno je prestati sa fizičkim opterećenjem i poštediti koljeno.

Druga i treća faza uključuju rad na opsegu pokreta i jačanju muskulature natkoljenice te stražnje lože. Iznimno je bitno dugoročno snaženjem poboljšati i povećati stabilnost koljenog zgloba jer će se tako smanjiti opterećenje na meniskuse. Radimo ekscentrične vježbe, vježbe balansa, promjene smjera i sl.

Vježbe balansa nakon ozljede meniskusa

Post operativna rehabilitacija ovisi o izboru metode operativnog liječenja i može trajati od 1-3 mjeseca. Ovisno o stanju, fizioterapeut će izabrati najbolje procedure po fazama liječenja kako bi se u što kraćem vremenu vratili svakodnevnim aktivnostima.

Pogledajte par vježbi koje koristimo u kasnijoj fazi rehabilitacije kod ozljede meniskusa. Više vježbi možete pronaći ovdje: Vježbe za koljena.

Vježbe za koljena izvodite polako, pazite na posturu i ukoliko niste sigurni koje su vježbe prilagođene vama, savjetujte se sa fizioterapeutom!

Vježbe za koljena kod ozljede meniskusa 1

Vježbe za jačanje koljena

Omotajte elastičnu traku oko oba skočna zgloba. Zauzmite položaj plenka (Oslonac na podlaktice i stopala uz zadržavanje ravnog trupa). Podižite ravno nogu po nogu sa ispruženim koljenom. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom!

Vježbe za koljena kod ozljede meniskusa 2

Vježbe za koljeno

Omotajte elastičnu traku oko oba skočna zgloba. Zauzmite položaj ležanja na boku kako je navedeno na slici. Podižite ravno nogu sa ispruženim koljenom. Krajnji položaj zadržite 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta sa svakom nogom!

Vježbe za koljena kod ozljede meniskusa 3

Vježbe za koljeno

Zauzmite sjedeći položaj naslonjeni uz zid kako je navedeno na slici. Položaj zadržite između 10-20 sekundi ili duže ovisno o stupnju treniranosti. Vježbu ponovite 10 puta.

Vježbe za koljena kod ozljede meniska 4

Vježbe za koljeno

Omotajte elastičnu traku oko skočnog zgloba. Iz neutralnog stojećeg položaja kako je navedeno na slici ispružite nogu prema naprijed pa prema natrag sa ispruženim koljenom. Pazite na ispravan položaj trupa. U krajnjem položaju zadržite nogu 10 sekundi. Vježbu ponovite 10 puta u svakom smjeru pa zamijenite nogu.

Više vježbi za koljeno i ozljedu meniskusa možete pronaći ovdje: Vježbe za koljena.

5,752FansLike
32FollowersFollow
2FollowersFollow

Popularno

Neuro-lingvističko programiranje – NLP

0
Što je zapravo neuro-lingvističko programiranje - NLP? Vrlo učinkovita kombinacija psiholoških i komunikoloških tehnika. Bavi se pojedincima i obiteljima, kao i unaprjeđenjem kvalitete djelovanja najrazličitijih...
Vježbe za koljeno

Vježbe za koljena

Fizikalna terapija Filipović i Bosnar