Hematomi ili krvni podljevi naša su svakodnevica. Od onih malih o obliku modrica, pa sve do velikih otoka kod uganuća zglobova i djelomično ili potpuno rupturiranih mišića.
Kako nastaju hematomi?
Hematom nastaje kada prilikom udarca ili istegnuća pukne jedna ili više krvnih žila. Tada krv izlazi iz krvožilnog sustava u prostor ispod kože, u sam zglob ili između mišića. Kod modrica riječ je o potkožnom kapilarnom krvarenju, kod kojeg je količina krvi mala i proširena na relativno velikoj površini, te ona prolazi vrlo brzo, ne ostavljajući traga. Oni drugi hematomi, kod uganuća zglobova, te kod istegnuća ili djelomičnog puknuća mišića ili ligamenata vrlo često zahtijevaju liječenje, bilo zbog bolova koje uzrokuju, bilo zbog mogućnosti da ostave trajne posljedice.
Sto se dešava u organizmu?
Krv koja se izlije iz krvne žile, vrlo se brzo zgruša. Taj ugrušak (ili hematom) je u osnovi strano tijelo u sustavu za pokretanje i smeta, bilo zglobu, bilo mišiću u obavljanju svakodnevnih funkcija. Tijelo, malo po malo, resorbira sam hematom na način da ga rastavlja na molekule te putem krvnog i limfnog sustava evakuira. No, taj proces može biti vrlo dug, a ponekad zbog smještaja samog hematoma i njegovog oblika nije moguće potpuno ga resorbirati. Ako se to dogodi, posebice kod mišićnih hematoma, dolazi prvo do ulaganja vezivnog tkiva u sam hematom (što zovemo i «organizacija»), a zatim i ulaganja kalcija u vezivo. Na kraju dobijemo slobodnu kost uloženu u mišić koja može trajno uzrokovati bolove i slabu pokretljivost. U tom je slučaju najčešća terapija operativno uklanjanje kalcifikata, a u novije vrijeme za tu se svrhu upotrebljava i terapija udarnim valom (ESWT).
Kako liječimo hematome?
Srećom, ovakav je razvoj situacije rezerviran za iznimne slučajeve, već i stoga što su bolovi kod istegnuća mišića ili uganuća zglobova toliko intenzivni, da obično vrlo brzo tražimo pomoć. Liječenje svakako ima tri faze. U prvoj, odmah po ozljedi nastojimo smanjiti ili spriječiti daljnje istjecanje krvi iz otvorene krvne žile i to na dva načina. Prvo je kompresija i to elastičnim zavojem te hladni oblozi odnosno krioterapija. On nam služi kako bi smo povećali pritisak na ozlijeđeno područje i na taj način postigli rano zatvaranje krvne žile. Isto je tako uputno primijeniti ledene obloge u svrhu smirivanja upale i pomoći kod stvaranja čep-hematoma na stijenci oštećene krvne žile. Mirovanje je kod većih ozljeda u prvih 48 sati više nego uputno. Nakon tog kratkog prvog perioda, hematom se većim dijelom pretvorio u gustu želatinoznu masu i tada je najbolje vrijeme za pomoć pri njegovom uklanjanju.
Fizikalna terapija kod hematoma
U zavisnosti od smještaja i veličine samog krvnog podljeva, valja primijeniti manualnu terapiju u svrhu raspoređivanja hematoma na veću površinu, kako bi se ubrzala i olakšala resorpcija. Ultrazvučna terapija, zbog svog mikro vibrirajućeg svojstva, olakšava raspad hematoma, a time također ubrzava njegovu evakuaciju. Nakon dva do pet dana dobro je primijeniti toplo-hladnu terapiju, kako bi se pojačala cirkulacija krvi i limfe na ozlijeđenom području. Isto je tako uputno pribjeći lakšoj fizičkoj aktivnosti poradi istog cilja.
Najgore po veći hematom jest dugotrajno mirovanje, pogotovo prisilno mirovanje sa longetom ili gipsom. Tada se, po prirodi stvari, cirkulacija krvi i limfe usporava, te kao takva nije u mogućnosti provesti resorpciju hematoma. Upravo zbog toga danas kod uganuća primjenjujemo ortoze i steznike, koji sprječavaju daljnju ozljedu zgloba, vrše kompresiju, ali i omogućuju rano pokretanje.
Dean Mistura, fizioterapeut – Scipion.hr