Hematom ili krvni podljev

57
Hematom ili podljev

Hematomi ili krvni podljevi naša su svakodnevica. Od onih malih o obliku modrica, pa  sve do velikih otoka kod uganuća zglobova i djelomično ili potpuno rupturiranih mišića.

Kako nastaju hematomi?

Hematom nastaje kada prilikom udarca ili  istegnuća pukne jedna ili više krvnih žila. Tada krv izlazi iz  krvožilnog sustava u prostor ispod kože, u sam zglob ili između mišića.  Kod modrica riječ je o potkožnom kapilarnom krvarenju, kod kojeg je  količina krvi mala i proširena na relativno velikoj površini, te ona  prolazi vrlo brzo, ne ostavljajući traga. Oni drugi hematomi, kod  uganuća zglobova, te kod istegnuća ili djelomičnog puknuća mišića ili  ligamenata vrlo često zahtijevaju liječenje, bilo zbog bolova koje  uzrokuju, bilo zbog mogućnosti da ostave trajne posljedice.

Sto se dešava u organizmu?

Krv koja  se izlije iz krvne žile, vrlo se brzo zgruša. Taj ugrušak (ili hematom)  je u osnovi strano tijelo u sustavu za pokretanje i smeta, bilo zglobu,  bilo mišiću u obavljanju svakodnevnih funkcija. Tijelo, malo po malo,  resorbira sam hematom na način da ga rastavlja na molekule te putem  krvnog i limfnog sustava evakuira. No, taj proces može biti vrlo dug, a  ponekad zbog smještaja samog hematoma i njegovog oblika nije moguće  potpuno ga resorbirati. Ako se to dogodi, posebice kod mišićnih  hematoma, dolazi prvo do ulaganja vezivnog tkiva u sam hematom (što  zovemo i «organizacija»), a zatim i ulaganja kalcija u vezivo. Na kraju  dobijemo slobodnu kost uloženu u mišić koja može trajno uzrokovati  bolove i slabu pokretljivost. U tom je slučaju najčešća terapija  operativno uklanjanje kalcifikata, a u novije vrijeme za tu se svrhu  upotrebljava i terapija udarnim valom (ESWT).

Kako liječimo hematome?

Srećom, ovakav je  razvoj situacije rezerviran za iznimne slučajeve, već i stoga što su  bolovi kod istegnuća mišića ili uganuća zglobova toliko intenzivni, da  obično vrlo brzo tražimo pomoć. Liječenje svakako ima tri faze. U  prvoj, odmah po ozljedi nastojimo smanjiti ili spriječiti daljnje  istjecanje krvi iz otvorene krvne žile i to na dva načina. Prvo je  kompresija i to elastičnim zavojem te hladni oblozi odnosno krioterapija. On nam služi kako bi smo povećali  pritisak na ozlijeđeno područje i na taj način postigli rano zatvaranje  krvne žile. Isto je tako uputno primijeniti ledene obloge u svrhu  smirivanja upale i pomoći kod stvaranja čep-hematoma na stijenci oštećene krvne žile. Mirovanje je kod većih ozljeda u prvih 48 sati  više nego uputno. Nakon tog kratkog prvog perioda, hematom se većim  dijelom pretvorio u gustu želatinoznu masu i tada je najbolje vrijeme za pomoć pri njegovom uklanjanju.

Fizikalna terapija kod hematoma

U zavisnosti od smještaja i veličine  samog krvnog podljeva, valja primijeniti manualnu terapiju u svrhu raspoređivanja  hematoma na veću površinu, kako bi se ubrzala i olakšala resorpcija. Ultrazvučna terapija, zbog svog mikro vibrirajućeg svojstva, olakšava  raspad hematoma, a time također ubrzava njegovu evakuaciju. Nakon dva  do pet dana dobro je primijeniti toplo-hladnu terapiju, kako bi se  pojačala cirkulacija krvi i limfe na ozlijeđenom području. Isto je tako uputno pribjeći lakšoj fizičkoj aktivnosti poradi istog cilja.

Najgore  po veći hematom jest dugotrajno mirovanje, pogotovo prisilno mirovanje  sa longetom ili gipsom. Tada se, po prirodi stvari, cirkulacija krvi i limfe usporava, te kao takva nije u mogućnosti provesti resorpciju  hematoma. Upravo zbog toga danas kod uganuća primjenjujemo ortoze i steznike, koji sprječavaju daljnju ozljedu zgloba, vrše kompresiju, ali i omogućuju rano pokretanje.

Dean Mistura, fizioterapeut – Scipion.hr