Dupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontraktura je bolest koja predstavlja zadebljanje i skraćenje palmarne fascije (aponeuroze). Klinička slika je tipična i lako prepoznatljiva. Područje šake ima izgled poput debelog užeta, a karakteristična je bol i fleksijska kontraktura prsta (nemogućnost ispravljanja), obično četvrtog, a ponekad i petog. U tom odebljanom naboru kože mogu se napipati i čvorići.
Čvorovi se najčešće pojavljuju na ulnarnoj polovici dlana. Njihovo tipično mjesto je između proksimalnog i distalnog žlijeba dlanova. Na radijalnoj strani lokalizacija je rjeđa. Rijetkost je njihova prisutnost u području zapešća. Čvorovi su kruti i obično su bolni na pritisak.
Kontraktura prsta prvo nastaje u metakarpofalangealnom , a potom i u interfalangealnom zglobu.
Dupuytrenova kontraktura obično započinje u dobi od 30 do 40 godina, iako čak i djeca mogu oboljeti od te bolesti. U dobi od 30 do 40 godina vjerojatnost razvoja bolesti kod muškaraca je 6 do 8 puta češća. Vrhunac pojave kod žena je 60-ih, dok se kod muškaraca javlja 50-ih godina.
U samom početku koža se nad zahvaćenim područjem namreška i nabire, a kasnije može i srasti sa fascijom (odnosno aponeurozom) ispod nje, pa nastaje fleksijska kontraktura prstiju, jer same tetive i ovojnice kod ove bolesti nisu promijenjene.
Klinička slika Dupuytrenove kontrakture
Prvi je znak, kako je i ranije navedeno, obično osjetljiv čvorić na dlanu, većinom uz srednjak ili prstenjak, koji postupno postaje sasvim bezbolan. Nakon toga se stvara površni tračak koji kontrahira MCP i interfalangealne zglobove, tako da se konačno cijela šaka zna saviti u luk.
Ponekad dolazi i do fibroznog zadebljanja dorzuma PIP zglobova (Garrodovi jastučići), do fibromatoze penisa (Peyronieova bolest) u 7–10% pacijenata, a ponekad i do čvorića na stopalu (plantarna fibromatoza). Druge vrste fleksijskih deformiteta prstiju javljaju se u sklopu šećerne bolesti, SS i kronične refleksne simpatičke distrofije, pa ih treba razlikovati.
Obolijevaju češće muškarci, i to u omjeru 10:1. Incidencija bolesti raste s dobi, češća je u bijelaca i u muškaraca. Često zahvaća obje šake. Etiopatogeneza je nepoznata. Učestalost je veća kod bolesnika sa dijabetesom, epilepsijom, alkoholizmom, kroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima.
Liječenje Dupuytrenove kontrakture
Na dorzalnoj površini proksimalnih interfalangealnih zglobova prstiju ruke mogu koža i potkožje odebljati u obliku okruglog ograničenog jastučića. To su kožni jastučići, susreću se rijetko, ne utječu na funkciju šake, obično ne uzrokuju niti tegobe, a mogu biti kombinirani sa dupuytrenovom bolešću.